StoryEditor

NA KORAK DO IZBORA ‘Svatko vuče na svoju stranu, a nitko prema Bosni‘

Profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Višeslav Raos smatra da do dogovora može doći nakon što se slegne usijana atmosfera oko izbora

01/10/2022 u 16:50 h
14015
PIXABAY

Manje od tri i pol milijuna stanovnika Bosne i Hercegovine u nedjelju 2. listopada izać će na Opće izbore te birati između sveukupno 7258 kandidata. Ovisno o entitetu u kojem žive, glasat će za predstavnike Narodne skupštine Republike Srpske ili Parlamenta Federacije BiH, a izglasani će biti i novi članovi Parlamentarne skupštine BiH te tri člana Predsjedništva. (https://www.izbori.ba/?Lang=4&CategoryID=138&Id=4267)

Reforma izbornog sustava o kojoj se raspravljalo mjesecima nije donesena. U srpnju joj je najbliže došao Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt koji je osigurao i financijska sredstva za provedbu samih izbora. Od političkih izmjena koje su najavljivali mediji Schmidt je odustao te umjesto toga nametnuo paket transparentnosti.

Schmidtova uloga

Profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Višeslav Raos smatra da do dogovora može doći nakon što se slegne usijana atmosfera oko izbora. Miješanje Visokog predstavnika smatra zakašnjelim.

"Ako je Schmidt već mislio koristiti svoje bonske ovlasti trebao se uključiti u raspravu puno prije, jer je ovako ostavio dojam da se uplašio reakcije dijela javnosti i stoga odgodio dio izborne reforme na poslijeizborno vrijeme", kazao je.

image

Višeslav Raos
 

MATIJA HABLJAK/PIXSELL

S druge strane, profesor Amer Osmić s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu smatra da izbora početkom listopada ne bi ni bilo da Visoki predstavnik nije intervenirao. Uz osiguranje budžeta, Schmidt se umiješao u način na koji će se izbori provesti. Nametnuo je paket mjera koje bi trebale osigurati da izbori budu transparentni. Mjere bi trebale osigurati integritet izbora te spriječiti prevare poput takozvanog "bugarskog vlaka".

"Građani se boje da će na izborima pobijediti politička stranka koja nakon zatvaranja biračkih mjesta 'prebroji' najviše glasova neovisno o tome kako su birači zaista glasali", naveo je Osmić i dodao da se nada kraju manipulacije brojem glasova.

Da bi se promijenio izborni sustav, moraju se promijeniti i Ustav BiH i entitetski ustavi po uzoru na presude donesene na Europskom sudu za ljudska prava, smatra ustavni stručnjak Nedim Ademović

Sociolog Osmić je napomenuo da je Schmidt nametnuo mjere političkom vrhu jer oni koji su takve odluke trebali uvesti nisu bili u stanju ili mogućnosti.

Nikako do kompromisa

Do takve situacije u politici BiH je došlo jer stanovnici BiH nisu premostili etničke identitete i izrasli u bosanski narod. Ujedinjenja u jedan etnički identitet koji bi objedinio obilježja Bošnjaka, Srba i Hrvata nema, misli Osmić, zbog straha od nadglasavanja. Tri naroda koja u BiH predstavljaju konstitutivne narode igraju po pravilima Daytonskog mirovnog sporazuma. Prema njemu sve tri strane moraju biti zadovoljne prije nego što se određena politička odluka provede.

"U BiH se uvijek gleda tko je najveći gubitnik, a ne najveći dobitnik, pa umjesto da se kaže da će te promjene zapravo biti najkorisnije za državu i da će BiH krenuti naprijed prema Europi, zadovoljstvo uključenih strana se mjeri tuđim gubitkom", objasnio je Osmić. Također je usporedio trenutnu politiku s potezanjem konopa s tri kraja, BiH je u sredini te oni umjesto da se dogovore povlače svaki na svoju stranu.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schidt osigurao je budžet za provedbu izbora i nametnuo mjere koje bi trebale spriječiti prevare na glasanju

Odvjetnik Ustavnog prava BiH, Nedim Ademović, smatra da vodeće bosanskohercegovačke stranke treba natjerati da se odreknu takvog razmišljanja jer je njihov maksimalizam uzrok propasti svakog kompromisa koji se do sada nastojao postići.

"Izborni sustav se ne može mijenjati dok se ne promijene Ustav BiH i entitetski ustavi po uzoru na presude donesene na Europskom sudu za ljudska prava", rekao je Ademović.

Više izbora, više podjela

Europski sud za ljudska prava je 2009. godine uočio je diskriminaciju prema nacionalnim manjinama u Ustavu BiH. Presuda je bila rezultat tužbe koju su iste godine uložili Židov Jakob Finci i Rom Dervo Sejdić.

"To su stare, ali prioritetne međunarodne obveze naše države", misli Ademović.

image

Nedim Ademović

PRIVATNA ARHIVA

Sociolog Osmić ipak smatra da bi prvi korak trebao biti sjedinjavanje lokalnih i općih izbora. Trenutno se izbori održavaju svake četiri godine te bi se spajanjem smanjili golemi troškovi predizbornih kampanja, ali i realizacije tih izbora.

"U ovoj državi je potrebno pojednostaviti osnovne stvari", zaključio je Osmić koji smatra da činjenica da tri naroda unutar BiH imaju odvojene glasačke prostore, samo produbljuje podjelu.

Vezani članci
06. veljača 2023 05:09