Bliži se kraj Europske godine mladih, a hrvatska mladež zaključila ju je predajom brošure projekta "Budućnost Europe: Europska godina mladih". Svrha projekta tijekom godine bila je uključiti mladež u donošenje odluka na europskoj i nacionalnoj razini, prenosi HRT.
Problemi u lokalnim zajednicama
Mladi sudionici iz deset hrvatskih srednjih škola, pod vodstvom zastupnika u Europskom parlamentu Predraga Matića, predstavili su brošuru projekta predsjedniku Zoranu Milanoviću. Ujedno i nositelj projekta, Matić naglašava da je cilj projekta upravo ''dati glas i prostor za predstavljanje svoje vizije ključnih politika za mlade, kako u Hrvatskoj, tako i u Europskoj uniji".
Loša željeznička infrastruktura, visoke cijene najamnina i nedostatni prostori za mlade problemi su s kojima se mladi susreću u svojim lokalnim zajednicama, objasnio je Matić. Iste probleme uočila je i radna skupina Srednje škole Krk, što su istaknuli i u priopćenju.
"Mladi čovjek bez stana gubi perspektivu. Bez riješenog stambenog pitanja i financija, mladi ljudi ostaju živjeti s roditeljima, teže se odlučuju na osnivanje obitelji i djecu", upozoravaju iz radne skupine Srednje škole Krk.
'Mladi imaju što reći'
U projektu je sudjelovalo deset srednjih škola iz Hrvatske, ali i pet škola iz Njemačke. Jedna od hrvatskih škola bila je i Gimnazija Velika Gorica, pod vodstvom mentorice pedagoginje Oliete Horvat Kardoš i profesorice Željke Kalac, a istraživali su temu Međugeneracijska solidarnost. Prema riječima Horvat Kardoš, učenici su projekt dočekali s velikim entuzijazmom.
''Učenici su bili vrlo motivirani i s velikim entuzijazmom su istraživali teme u na lokalnoj i široj razini. Bili su vrlo uzbuđeni što mogu napisati i reći svoje potrebe, na lokalnoj i državnoj razini. Govorili su o prijevozu, o lošoj povezanosti gradova, o održivom razvoju i različitim temama", objašnjava.
Motivirani su bili i učenici Gimnazije Vukovar, a sudionik Marko Šeper nada se realizaciji ideja iz publikacije te naglašava da su konačno dobili priliku da njihove ideje budu u prvom planu, a ne da uvijek "slušaju o tome što drugi misle da oni žele ili trebaju", govori. Horvat Kardoš smatra da bi ovakvih projekata trebalo biti više.
"Mladi imaju što reći, a mi, njihovi profesori, trebamo osluškivati njihove potrebe i zajedničkim snagama graditi bolju, sretniju budućnost'', zaključuje.
