Bosna i Hercegovina dobila je kandidatski status za ulazak u Europsku uniju, potvrđeno je u četvrtak na samitu u Bruxellesu.
Čelnici država ili čelnici vlada država članica EU-a potvrdili su u bez rasprave preporuku koju su prije dva dana usuglasili ministri za europske poslove da se Bosni i Hercegovini odobri status zemlje kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji.
"Budućnost Bosne i Hercegovine je u EU", objavljeno je na službenom Twitter profilu Europskog vijeća.
Članstvo u fazama
Uoči sastanka ministara za europske poslove u utorak u Bruxellesu, hrvatski i grčki premijeri Andrej Plenković i Kirijakos Micootakis uputili su pismo predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu i predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen u kojem su istaknuli snažnu potporu za europsku integraciju Bosne i Hercegovine.
"Ponosni smo i sretni, Europsko vijeće potvrdilo je kandidatski status za BiH, za što se snažno zalagala! Nama susjedna i prijateljska zaslužila je podršku, koja je ujedno poticaj za daljnje reforme i dogovor o izmjenama izbornog zakonodavstva. Čestitam od srca", napisao je na svom Twitter profilu premijer Plenković.
U intervjuu za Global, nakon izbora u BiH, politolog Višeslav Raos objasnio je da je u Bruxellesu došlo do zamora s proširivanjem, a da će zemljama poput BiH ponuditi članstvo, ali u fazama.
"Dakle, malo po malo do punog članstva koje će možda biti kroz deset ili 15 godina. Je li to dovoljno za one u BiH koji su proeuropski, ne znam", rekao je tom prilikom Raos.
Ukrajina utabanala put za BiH
Zemlje zapadnog Balkana došle su u fokus Europske unije nakon ruske invazije na Ukrajinu kojoj je u lipnju ove godine, zajedno s Moldavijom, dodijeljen status zemlje kandidata, piše N1 BiH. Tada su lideri država članica EU pozvali Europsku komisiju da izradi novi izvještaj o reformskom procesu u BiH, nakon čega bi EU bila spremna razmotriti mogućnost dodjele statusa kandidata.
Pred bosanskohercegovačkim vlastima i dalje ostaje zahtjev da se implementira 14 prioriteta, među kojima je i osiguravanje da se nadalje izbori provode u skladu s europskim standardima, tu je i poboljšanje institucionalnog okvira, uključujući i ustavnu reformu. Također, među 14 prioriteta spadaju i uvjeti unapređenja funkcioniranja pravosuđa, jačanja borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala te uspostavljanja učinkovite koordinacije upravljanja granicama, jačanja zaštite ljudskih prava, garantiranja slobode izražavanja i medija, poboljšanja zaštite ranjivih kategorija društva te osiguranja završetka reformi javne uprave.
"Ovo je prilika da politički lideri rade u korist ljudi u BiH na poboljšanju njihovog života. Bit će to težak posao i tražit će upornost, naporan rad i istinsku posvećenost, ali to je neophodno", istaknuo je visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt, prenosi N1.
