Zagreb će na tri dana ugostiti međunarodni festival Voices, gdje će se kroz debate, filmove, intervjue, predavanja i radionice raspravljati o važnosti medija. Drugo izdanje ovog festivala počinje sutra, 27. veljače i održavat će se do 1. ožujka. Muzej suvremene umjetnosti tako do kraja tjedna postaje mjesto dijeljenja priča, polemike te novih ideja.
Domaći i europski stručnjaci doći će ne bi li razgovarali o novinarskoj struci, medijskoj pismenosti, digitalnoj otpornosti, umjetnoj inteligenciji i srodnim temama. Sudjelovanje je besplatno, no potrebno se prijaviti zbog ograničenog broja mjesta.
Budućnost novinarstva
Već prvi dan obilježen je raznoraznim temama, a naglasak je stavljen na fact checking i borbu protiv dezinformacija. Jedan od prvih intervjua ugostit će ministricu kulture I medija Ninu Obuljen Koržinek s kojom će postaviti scenu današnjeg novinarstva te približiti predviđanja o tome što donosi skora budućnost. S time rasprava prelazi na pet istaknutih mladih studenata novinarstva te njihovo viđenje europskih regulacija.
Nakon toga slijedi niz razgovora i debata o sve većoj prevlasti tehnologije. Dok online platforme neporecivo utječu na izgled novinarstva, tri panelista na kraju prvog dana Voices-a pokušat će odgonetnuti kako se zaštititi od pritiska društvenih mreža, sve većeg broja misinformacija te kako se postaviti u svijetu koji vode algoritmi. Panelisti će se dotaknuti i prilagodba koje su zbog tih procesa nužne u izvještavanju, uredništvu i interakciji s publikom.
Zadnji dan veljače Voices započinje raspravom o medijskoj pismenosti te kreatorima zakona. Tome će uslijediti radionica o emocionalnoj otpornosti te prvi film festivala. Rumunjski Collective dokumentarni je film o požaru koji je 2015. izbio u noćnom klubu, ali i istraživačkim novinarima koji su potom otvorili priču o brojnim smrtima koje su nastupile zbog nehigijenskih uvjeta u javnim bolnicama.
Osim njega drugi dan će se prikazati još nekoliko filmova, a predavanja i debate bit će usmjerene prema važnosti lokalnog novinarstva, mogućnostima financiranja novinarskih projekata preko fondova Europske unije te raspravi o tome može li tehnološka industrija služiti javnom dobru.
Domaći i internacionalni govornici
Treći i posljednji dan festivala počinje žustro radionicom koja bi trebala razjasniti kako se postaviti u polariziranom okolišu čiji sudionici jedva da imaju dodirnih točaka. Zatim slijede svjedočanstva o izazovima s kojima se suočavaju novinari, a koja osim njih pogađaju temelje društva. Od slobode govora, prava na pristup informacija te same demokracije, novinare koji ta načela brane zastrašuje se na razne načine. Oni skaliraju i pretvaraju se u prijetnje, pravne tužbe, online trolanja, pa i verbalno i fizičko nasilje.
Nakon toga slijedi još jedan film, ovoga puta ‘Masters of the world: Europe vs. The Tech Giants‘ propitat će se tko ima veću snagu, Mark Zuckerberg ili europski zakonodavci. Nakon što je propitana uloga Facebooka u Brexitu, Europski parlament počeo je raditi na tome da zaustavi razvoj ‘digitalnog Divljeg Zapada‘.
Na festivalu će biti neka Fakultetu političkih znanosti dobro poznata imena kao što su profesori Martina Grbeša, Igor Kanižaj, Petra Kovačević te Iva Nenadić, ali i student Matija Matković. Pridružit će im se i velika novinarska imena poput Dore Kršul, Maje Sever, Hrvoja Zovka i Ivane Dragičević.
Bit će mjesta za ostale profesije pa će tako o psihičkoj dobrobiti u digitalnom svijetu govoriti Boris Jokić, a iz Danske dolazi Karen Rønde. Ona je prije nekoliko godina vodila političke timove Netflixa za nordijske države, prije toga je vodila vlastitu pravnu firmu, a danas je direktorica Danish Press Publications‘ CMO.
U MSU dolazi pregršt internacionalnih stručnjaka iz cijele Europe. Samo neki od njih su freelancer novinarka Aksana Brovach koja je nakon progovaranja o ljudskim pravima u Bjelorusiji morala pobjeći u Berlin, njezin kolega i filmaš Mortaza Behboudi koji izvještava o zonama konflikta te veteranke njemačke javne televizije WDR Georgine Kellermann čija je otvorenost o transrodnosti stavila naglasak na to koliko su različitost i inkluzivnost u medijima bitni.
