Novi plan financiranja Hrvatske kinoteke ubrzati će digitalnu restauraciju hrvatskih filmskih dugometražnih klasika. Zasad, objavljeno ih je 38, dok iz Jugoslovenske kinoteke ističu da je dosad restaurirano oko 50 srpskih igranih filmova nastalih nakon 1945. godine, piše hrt.hr.
Krajem sprnja Vlada RH je novim planom dala suglasnost Ministarstvu kulture i medija za financiranje trogodišnjeg programa obnove audiovizualnog gradiva Republike Hrvatske pohranjenog u Hrvatskoj kinoteci i za to osigurala oko dva milijuna eura.
Novim programom od 2026. do 2028. godine predviđena je cjelovita zaštita do 20 dugometražnih filmova nastalih do 2010. U obrazloženju odluke stoji kako se "gotovo udvostručuje obujam zaštićenih minuta". Najavljeno je osamostaljenje Kinoteke koja trenutno djeluje u sklopu Hrvatskog državnog arhiva (HDA) i osiguranje nove kinodvorane.
Hrvatska država sada dodatno ulaže u obnovu i očuvanje filmske baštine, ponajprije dugometražnih filmova nastalih do 1990. godine. Time se jamči veća samostalnost Kinoteke te njezino stabilno i izravno financiranje.
Razmišljanja kritičara o digitalnoj restauraciji filmskih klasika
Međutim, kritičari toga projekta smatraju da plan dolazi prekasno i donosi premalo. Među političarima, najizraženiju kritiku novog plana i dosadašnjeg pristupa očuvanju hrvatske filmske baštine iznijela je Urša Raukar Gamulin (Možemo).
"Nemojmo se zavaravati, to je tek prvi koračić", kazala je Raukar Gamulin, napominjući da je od približno 300 dugometražnih hrvatskih filmova digitalno restaurirano tek tridesetak.
Proslavljeni redatelj Rajko Grlić bio je još kritičniji, ocijenivši novi državni plan kao "sramotan". Naglasio je da "svaka crkva u ovoj zemlji dobiva dva milijuna eura za obnovu oltara ili zvonika" te dodao kako bi "sto godina filmske povijesti ipak trebalo biti vrijednije".
Reakcija direktora Jadran filma na digitalnu restauraciju filmskih klasika
Na najnoviji program ubrzane restauracije reagirali su filmski djelatnici, redatelji i producenti. Naime, Vinko Grubišić kao direktor Jadran filma, odnosno producentske kuće većine hrvatskih filmskih klasika, novi plan smatra pozitivnim.
"Ono što me raduje jest da je došlo do zaokreta u dosadašnjoj praksi i da se, odlukom Vlade i naporima vodstva Hrvatskog državnog arhiva (u sklopu kojeg djeluje Kinoteka – op.a), stvari napokon pomiču u dobrom smjeru. Jasno je da dosadašnja praksa, a posebice gotovo nikakvi rezultati u gotovo desetogodišnjem razdoblju, nije bila dobra", ističe Grubišić, a prenosi radio105.hr.
Ističe da je program donio dobre novosti, posebno razdvajanje digitalizacije od skuplje restauracije. Međutim, smatra da se nakon digitalizacije svakom filmu mora pristupiti pojedinačno te putem natječaja odabrati najprikladniji postupak i izvođača, budući da Kinoteka sada nema opremu za samostalnu restauraciju.
HAVC je pohvalio novi plan digitalne restauracije filmskih klasika
Novi plan digitalne restauracije dobio je podršku Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC-a), koji smatra da su prijašnje aktivnosti na očuvanju filmske baštine bile rascjepkane i projektno orijentirane.
"Posebno važan iskorak predstavlja novi plan financiranja digitalne restauracije, koji prvi put predviđa višegodišnji program i namjenski fond za restauraciju i dostupnost filmske baštine. Takav model omogućuje predvidljivije planiranje, sustavniji odabir naslova prema umjetničkoj, kulturnoj i povijesnoj vrijednosti te veću transparentnost u korištenju javnih sredstava", ističu u HAVC-u.
Zaključno, kako ističu zagovornici novog programa, osim ubrzavanja restauracije prvi put se predviđa višegodišnji program i namjenski fond za restauraciju neprocjenjive filmske baštine, a od Hrvatske kinoteke se očekuju nova pravila u natječajima za digitalnu restauraciju filmova, određivanju cijene i standarda njezine provedbe.
