Norsk Rikskringkasting (NRK) norveška je nacionalna radio-televizijska postaja i najjača medijska kuća u Norveškoj. Prenosi tri televizijska kanala i 13 radiostanica. Ovaj norveški pandan HRT-u ima potpuno drugačiji pristup novinarstvu. Godinama razvijaju novinarstvo koje traži rješenja - konstruktivno novinarstvo. NRK ne staje na pukom opisivanju problema, nego publici pokazuje kako se neki društveni izazov može stvarno riješiti, uz provjerene primjere i konkretne korake.
Na prvoj hrvatskoj konferenciji o konstruktivnom novinarstvu, koja se početkom prosinca održala u Zagrebu, o ulozi javnog servisa govorila je Ingrid Tinmannsvik koja je trenutačno odgovorna za razvoj NRK-ove strategije za konstruktivno novinarstvo.
Najbolji primjer konstruktivnog novinarstva kakvo NRK provodi je njihov projekt Demo Demo, digitalna platforma koja objašnjava aktualne probleme i nudi realne prijedloge rješenja, od komunalnih pitanja do državnih politika. Upravo zato platforma ima više od osam milijuna pregleda, a građani NRK-u često zahvaljuju jer im je takav sadržaj vratio smisao praćenja vijesti.
Javni servis koji zaista služi javnosti
Ingrid Tinmannsvik iz NRK-a tako je pred predstavnicima hrvatskih medija pokazala kako izgleda javni servis koji stvarno radi u interesu građana, a ne prema unutarnjim političkim borbama ili birokratskim obrascima. A dok NRK ljudima jasno pokazuje što je izvedivo i kako, hrvatski gledatelji kao javni servis imaju HRT, koji uglavnom prenosi informacije, ali rijetko pomaže razumjeti probleme, a još rjeđe nudi moguća rješenja.
"Ljudi žude za rješenjima, nijansama, nadom i konstruktivnim novinarstvom. Također, Demo Demo platforma bila je veliki hit kod mladih ljudi", rekla je Tinmannsvik. Naglasila je i kako publika ne traži "pozitivne priče", nego "konstruktivne priče o izazovima s kojima se suočavamo" te da mediji moraju pomoći ljudima da i nakon čitanja vijesti zadrže vjeru u zajedničku budućnost.
Na pitanje moderatorice panela Morane Kasapović, novinarke i urednice HRT-a, može li takav pristup zaživjeti i u Hrvatskoj, Rahela Štefanović, glavna urednica televizijskih kanala HRT-a istaknula je kako javni servis mora biti otvoren kritici jer postoji zbog publike.
"Mi jesmo i trebali bismo biti za neki balans u društvu i trebali bismo svakodnevno čitati kritike publike jer tu jesmo zbog publike koja plaća pretplatu i mislim da im moramo to vratiti kroz svoj program".
‘Novinarstvo nije aktivizam‘
Štefanović je naglasila kako zagovara pristup koji se gradi, a ne ruši pa tako ni u programima javnog servisa, od informativnog do dramskog i dokumentarnog, ne želi da se novinarstvo ili kreativni izrazi pretvore u bilo kakav oblik aktivizma.
Istaknula je kako HRT nije samo informativni servis, nego i najveći proizvođač kulturnog sadržaja u Hrvatskoj. Konstruktivno novinarstvo, naglasila je, može se integrirati i u druge žanrove, navodeći primjer serije Sram, nastale u Norveškoj kao "pozitivno i konstruktivno rješenje za mlade generacije", koje se pokazalo uspješnim i u Hrvatskoj.
Na pitanje moderatorice može li javna televizija preuzeti ulogu pokretača društvenih promjena, Štefanović je odgovorila da to nije samo mogućnost, nego i obveza.
"Javni servisi Europe su definitivno predvodnici ne samo promjena u programu nego i u tehnologiji i u svemu drugome, to se od nas očekuje".
Ipak, naglasila je kako je najveći problem unutar HRT-a nedostatak edukacije.
"U našoj kući, na HRT-u, jako je veliki problem u tome što većina nas nije dovoljno educirana za posao koji radi. Mediji koji se mijenjaju svakodnevno, mi koji zapravo vučemo neke stare ideje, nismo uopće na izvoru novih informacija. Edukacija je nešto što nedostaje na HRT-u i što ne radimo sustavno, a trebali bismo. To mora postati dio strategije i svakodnevan zadatak".
