Objavljene su "Smjernice za sigurno i odgovorno novinarstvo u doba krize" - i to u suradnji Organizacije za promicanje demokracije GONG i Sindikata novinara Hrvatske. Autorica projekta je novinarka Đurđica Klancir, a kao razlog sastavljanja ovih smjernica navedena je zabrinjavajuća situacija u hrvatskom novinarstvu. Neke od najvećih prijetnji predstavljaju SLAPP tužbe i dezinformacije, prenosi Tportal.
"Najveći problem u hrvatskom novinarstvu je nesigurnost u pogledu plaća novinara i novinarki, kao i opće sigurnosti, posebice u online medijima koji su izrazito podložni govoru mržnje", navodi predsjednica SNH Maja Sever.
'Ako imaju drugi, moramo i mi'
Smjernice su upućene novinarima i urednicima, a ukupno ih je osam. Odnose se na brigu o mentalnom i fizičkom zdravlju novinara, slobodu kretanja, jednaku dostupnost informacija, jačanje odgovornosti novinara, prijenose s društvenih mreža, ponašanje u kriznim situacijama, oprez s izvorima i autoritetima u stručnim područjima te sigurnost novinara.
Novinari su upozorili i na srozavanje uvjeta novinarskog posla. Naime, redakcije su sve manje, traže se "univerzalni novinari" umjesto specijaliziranih, manje se odlazi na teren, izdavači nisu zainteresirani za ulaganje u istraživačko novinarstvo, vijesti se samo prenose (što pridonosi prenošenju dezinformacija kojih je sve više), navedeno je u smjernicama GONG-a.
"Kao, nećemo mi objaviti prvi, ali ako netko već objavi, onda moramo i mi. Ako se kasnije i ispostavi da to nije točno, nije važno. U tom je trenutku na nama pritisak da moramo imati i mi jer imaju drugi", objašnjava jedan od novinara koji je sudjelovao u fokus razgovorima prije sastavljanja smjernica.
Politički pritisci su nedopustivi
"Slika novinarstva u Hrvatskoj može se popraviti tek kada kao društvo osvijestimo da je novinarska djelatnost javno dobro i stup demokracije", govori Sever.
Problem su i financije. Zbog nedostatka novca novinara i urednika je sve manje, a male plaće demotiviraju novinare pa se mnogi ne usude riskirati za javni interes. Osim toga, HND prethodnih godina bilježi značajan porast SLAPP tužbi. One su uglavnom neutemeljene, a moćnim pojedincima služe kao alat za zastrašivanje novinara i često uzrokuju autocenzuru. U Hrvatskoj je trenutno aktivna 951 SLAPP tužba, a tužitelji su od vlasnika medija i novinara tražili 77,4 milijuna kuna.
Problem je i pritisak oglašivača, kao i politički pritisci koji su prisutni u gotovo svim medijima, a posebice u lokalnim. Mediji se na lokalnoj razini često iskorištavaju kao PR alati lokalnih moćnika te ne nude nikakav prostor za kritiku vlasti i neovisno informiranje koje bi trebalo biti primarna funkcija novinarstva.
