NASTAVAK CENZURE Ušutkavaju se društvene mreže, Rusija se čudi povećanom govoru mržnje

Ulaskom u treći tjedan rata u Ukrajini i ruske invazije, situacija na društvenim mrežama izmiče kontroli. Osim što se širi ogroman broj dezinformacija, problem je nastao i sa zaustavljanjem govora mržnje. Rusija se pobunila da njezini korisnici primaju sve više prijetnji koje pozivaju na nasilje nad Rusima pa je tako ograničila pristup društvenim mrežama poput Instagrama, Facebooka i Twittera, prenosi Hina. Ruska propaganda međutim i dalje funkcionira pa je tako slovo Z gotovo preko noći prihvaćeno kao glavni simbol potpore invaziji na Ukrajinu. Nakon početka rata televizija Russia Today najavila je preko društvenih mreža da kreće prodaja odjeće i prigodnih proizvoda sa znakom Z, da bi se potom pojavili i influenceri i obični mladi Rusi odjeveni u majice sa slovom Z koji su tako davali podršku ratu. Russia Today i Sputnjik su u Europi zbog takve manipulacije informacijama i širenja ruske propagande zabranjeni, a na to su reagirali i brojni novinari koji nisu za njihovo gašenje jer smatraju da lijek za dezinformacije nije njihovo ušutkavanje. Iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose javio se i Paško Bilić. On se slaže sa Sindikatom novinara Hrvatske te ističe da se zabranom ruskih medija smanjuje prostor za mirovne pregovore, a ionako osjetljiva situacija dodatno eskalira. "Iako invazija na Ukrajinu predstavlja ozbiljnu prijetnju za sve zemlje Europske unije, osobito one države koje graniče s Ukrajinom, formalno-pravno Rusija trenutno nije u ratu s EU ili njezinim državama članicama, pa stoga ne postoji opravdanje razmjernosti odluke da se emitiranje ruskih medija zabrani", komentirao je Bilić za Global. Međutim, Moskva nije potpuno odsječena od mogućnosti širenja svoje propagande s obzirom na to da u Rusiji postoji niz domaćih društvenih mreža poput VKontakta, OdnoKlassnikija i drugih, koje imaju desetke milijuna korisnika. Takvi potezi mogli bi u potpunosti promijeniti odnose između zemalja koje moraju prihvatiti snagu društvenih mreža u doba rata. Što se tiče širenja govora mržnje i pozivanja na nasilje, Bilić kaže da ih je na društvenim mrežama puno teže kontrolirati. "Tradicionalni se mediji zapravo ne mogu jasno odvojiti od društvenih medija jer društveni mediji služe kao novi distribucijski kanali za pristup sadržaju tradicionalnih medija. Ta je distribucija brža, efikasnija i fleksibilnija. Njih je svakako teže kontrolirati jer je se radi o privatnim, primarno američkim, kompanijama koje dugi niz godina izbjegavaju državnoj regulaciji", dodao je Bilić.