Potencijalna šteta koja se danas može činiti lažnim vijestima još je veća nego nekada, rekao je Alen Galović, urednik i novinar 24sata, na radionici usmjerenoj prepoznavanju lažnih vijesti o migrantima koja se održala u Kući arhitekture Oris u četvrtak, 27. ožujka. Radionica je dio treninga, usmjerenog studentima novinarstva, za izvještavanje medija o integraciji izbjeglica u Hrvatskoj. Ove radionice treću godinu za redom održavaju se u sklopu Festivala tolerancije – JFF Zagreb u suradnji s UNHCR Hrvatska.
Festival tolerancije započeo je kao prvi regionalni Festival židovskog filma 2007. godine otkada je postao i kulturno-edukativna platforma. Festival nastoji staviti naglasak važnost prihvaćanja i poštivanja različitosti te na temeljna načela jednakosti i pravednosti kroz filmove, izložbe i edukativne sadržaje.
S lažnim vijestima i dezinformacijama barem jednom tjedno suoči se 62 posto hrvatskih građana, što je više od europskog prosjeka koji se nalazi na 32 posto prema podatcima Eurobarometra iz 2019. godine. Isto tako, 45 posto sudionika istraživanja diljem Europe smatralo je da su novinari odgovorni za zaustavljanje širenja lažnih vijesti.
"Anatomija lažnih vijesti nije uvjetovana društvenim mrežama, nije uvjetovana autoritetima, nije uvjetovana novim tehnologijama. Ona je uvjetovana našim emocijama", rekao je Alen Galović. Naglasio je emocionalnu manipulaciju kao temelj takvih vijesti: "Koristi naše emocije, ono što nosimo u sebi. Naš strah, naš bijes, našu ljutnju i bilo kakvu nadu ili očaj s ciljem poticanja reakcije".
Isti se obrasci pronalaze od samih početaka razmjene informacija. Tako su egipatski faraoni, rimski carevi, grčki vladari i ostali antički vođe koristili lažne informacije kako bi se borili protiv političkih neprijatelja. Usprkos anatomiji lažne vijesti koja je tisućama godina ostala nepromijenjena, napredak u tehnologiji utjecao je na izgled vijesti, brzinu širenja, kao i načine njihovog prepoznavanja.
Fokus radionice bio je na dugotrajnom i štetnom utjecaju koji lažne vijesti imaju na percepciju imigranta. Snimka s Facebooka iz 2018. predstavljena je kao dokaz lažiranja videozapisa migranata koji se utapaju, a zapravo je prikazivala snimanje dokumentarca o Maloj Aziji. Za videozapis imigranta na biciklu koji napada zagrebački tramvaj ispostavilo se da je snimka Francuza koji se posvađao s vozačem tramvaja. Oba slučaja, kao i niz ostalih predstavljenih na radionici dokazani su kao lažni, no i dalje se dijele na društvenim mrežama i medijima u neistinitim kontekstima.
Pri utvrđivanju lažnih vijesti moguće se koristiti alatima koje nudi Google, raznim stručnim izvorima poput policije ili razmatranjem vjerodostojnosti izvora vijesti. Ipak, Galović navodi kako je sumnja u konzumirani sadržaj najbolji alat.
"U situacijama kada pomislite da ste suočeni s lažnim vijestima – stalno preispitujte. Preispitujte na prvom mjestu sebe. Neka prvo što vas vodi u prepoznavanju budu vaše emocije, vaš instinkt i intuicija", zaključio je Galović.
