Što kada bi mediji istraživali rješenja s istom strašću i dubinom s kojom izvještavaju o problemima? Upravo na to pitanje odgovara solutions novinarstvo, oblik izvještavanja koji ne zaustavlja priču na problemu, već traži konkretne načine rješavanja društvenih izazova.
Takav pristup stavlja naglasak na konstruktivnost, stvarajući prostor za nadu i angažman publike. O značaju i praktičnoj primjeni ovog pristupa govorila je na konferenciji o konstruktivnom novinarstvu Meenal Thakur, predstavnica medijske organizacije Transitions iz Praga.
Naglasila je da većina ljudi precjenjuje negativne aspekte društvene situacije i često ima puno pesimističnije mišljenje o stvarnom stanju u društvu. Priznala je da je izbjegavanje vijesti samo po sebi vrlo važan problem, ali da jednaku pažnju zaslužuju i posljedice stalne medijske izloženosti negativnim informacijama.
O tim skrivenim učincima rijetko govorimo, počinjemo misliti da kao društvo zaostajemo, gradimo iskrivljenu sliku svijeta te s vremenom usvajamo sve pesimističniji pogled na stvarnost.
"Neprekidno fokusiranje samo na probleme, bez šireg konteksta i bez primjera rješenja, može dovesti do naučene bespomoćnosti, osjećaja da ništa ne možemo promijeniti i da naš utjecaj nema vrijednost. Mozak se navikne na nemoć. Navikne se da promjene neće biti", istaknula je Thakur.
‘Otupimo‘ od loših vijesti
Među učincima naučene bespomoćnosti koje je izdvojila nalazi se zamor od empatije, stanje u kojem zbog prevelike količine loših vijesti ljudi emocionalno otupljuju i gube kapacitet za suosjećanje te već poznati pad povjerenja u medije.
"Što ako bi novinarstvo moglo izgledati drugačije? Tradicionalna uloga medija kao ‘čuvara‘ demokracije je i dalje važna, ali više nije dovoljna. Ako smo dosad bili watchdogovi, danas moramo postati guide-dogovi te se okrenuti novinarstvu koje ne samo upozorava na probleme, nego ljude vodi prema primjerima napretka i pokazuje da je promjena moguća", kazala je.
Thakur je definirala što je zapravo solutions novinarstvo.
"Nije puno različito od konstruktivnog novinarstva o kojem govorimo. To je rigorozno, dokazima utemeljeno izvještavanje o postojećim odgovorima na društvene probleme. Fokus je na dokazima potkrijepljenoj analizi. Ne radi se o tome što je jedna osoba učinila nego dokazani utjecaj da rješenje stvara stvarni učinak, koristeći kvalitativne ili kvantitativne podatke".
Novinarstvo koje nudi alate za djelovanje i društvenu promjenu
Predstavila je svoj rad u organizaciji Transitions, a osobito se osvrnula na program SoJo Europe, dvogodišnji projekt koji uključuje oko 30 redakcija diljem Europe.
"Nastojimo naš rad učiniti vidljivim i dostupnim u Europi. Širimo ideju solutions novinarstva i pomažemo redakcijama da ga uvedu u praksu. Imamo i vlastiti magazin u kojem objavljujemo priče orijentirane na rješenja, blog i resurse", istaknula je.
SoJo Europe pokazuje kako solutions novinarstvo funkcionira i mijenja društvo. Velik značaj ima predstavljanje konkretnih primjera uspješnog solutions novinarstva iz različitih zemalja, koji se mogu pronaći na web platformi SoJo Europe.
Thakur je istaknula priče poput Litve, gdje je vlada uspjela prepoloviti stopu samoubojstava, te Moldavije, u kojoj je jedno selo uspješno prešlo na zelenu energiju, a socijalno poduzeće uključuje osobe s različitim sposobnostima u radni sektor. U Bosni i Hercegovini provedena je inicijativa za pomoć ženama koje su pretrpjele obiteljsko nasilje kroz pravnu i psihološku podršku, dok Češka razvija programe za podršku romskim obiteljima i integraciju djece u škole.
"Od 2018. radimo s novinarima diljem Europe i Kavkaza, pomažući im da uključe metodologiju SoJo u svakodnevno izvještavanje. Imamo centar znanja, blog, magazin s pričama fokusiranim na rješenja i različite vodiče koje bih preporučila svima koji žele znati više. Članci sa SoJo Europe pokazuju da je moguće dokumentirati stvarne promjene, da čitatelji mogu učiti iz uspješnih praksi i replicirati ih u vlastitom kontekstu. Riječ je o novinarstvu koje nudi ne samo informacije, nego i alate za djelovanje i stvarnu društvenu promjenu", istaknula je Thakur.
Novinarstvo odgovornosti
Primjeri iz Ukrajine pak pokazuju kako se online terapijske sesije i korištenje dronova za detekciju mina mogu primijeniti u ratnim i konfliktnim uvjetima, dok cross-border suradnje između Španjolske, Rumunjske i Ukrajine pokazuju kako se sustavno mogu štititi djeca od online nasilja.
Priče o klimatskim promjenama uključuju primjer čeških redakcija u Ostravi, koje su učile od Krakowa kako smanjiti zagađenje zraka, dok je nizozemski medij Verspilton u Rotterdamu, inspiriran rješenjem u Belgiji, potaknuo lokalnu vlast i građane na konkretne akcije protiv kemijskog zagađenja, uključujući financijsku naknadu pogođenim stanovnicima. Ovakvi primjeri pokazuju da i novinari imaju moć da uistinu promijene stvari.
"Novinarstvo odgovornosti je iznimno važno. Evo priče o tome kako je problem riješen. Odnosno, odgovornost i dalje ostaje ista, samo se promijenila perspektiva. Zašto je važno uključiti solutions pristup? Jer sada nijedan lider ne može reći da nema rješenja, primjerice za stambenu krizu u Nizozemskoj. Netko drugi je pronašao rješenje i možemo učiti iz toga".
Uče jedni od drugih
Novinari češke redakcije, koji su istraživali roditeljski dopust inspirirani praksama u Španjolskoj i Njemačkoj, pozvani su predstaviti svoja saznanja Ministarstvu rada i socijalnih pitanja Češke. Novinarka iz Litve posjetila je Island i Irsku kako bi prikupila iskustva o inkluzivnom obrazovanju. Saznala je koliko je bitna individualna podrška u obrazovanju djece s posebnim potrebama kao i stvaranje poticajnog okruženja. Informacije je prenijela vlastima i obrazovnim institucijama u svojoj zemlji. Nizozemski medij Verspilton pokazao je kako kvalitetno istraživanje rješenja za kemijsko zagađenje može imati stvarni utjecaj na lokalnu zajednicu i vlast.
"Istraživanje pokazuje da solutions novinarstvo povećava angažman publike. Ljudi provode više vremena čitajući priče fokusirane na rješenja i češće ih dijele, što ne samo da pozitivno utječe na percepciju novinarstva, nego i doprinosi održivosti i vidljivosti sadržaja", dodala je.
Thakur je citirala popularnu izreku u njihovoj organizaciji: "Problemi vrište, rješenja šapuću" naglašavajući potrebu da mediji ispričaju cjelovitu priču.
