Obnovljen je i uređen oltarni prostor na Kamenitim vratima, starim gradskim vratima, koja su podignuta vjerojatno 1266. godine, prenosi Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.
Kamenita vrata su povijesno-urbana i javna vjerska znamenitost, hodočasničko mjesto i spomenička zanimljivost za turiste. Obnova je započela još u ožujku, zahvalne pločice koje okružuju oltar ostale su netaknute, a kovanoj ogradi vraćena je izvorna boja pa su na njoj pozlaćeni cvjetni elementi te kruna i Marijin monogram, piše Hina.
Ova su vrata dio nekadašnjeg obrambenog sustava zagrebačkog Gradeca i do danas su jedina sačuvana gradska vrata dok su sva ostala srušena u 19. stoljeću. Datiraju iz 13. stoljeća, a svoj današnji oblik dobila su u drugoj polovici 18. stoljeća, piše povijest.hr.
Preživjela veliki požar i dva potresa
Početak štovanja Majke Božje Kamenitih vrata povezan je s požarom koji je s 30. na 31. svibnja 1731. godine buknuo u zgradi sjemeništa sv. Josipa i proširio se najprije po cijelom Gornjem gradu, a sutradan i susjednim Kaptolom. U požaru su izgorjela i Kamenita vrata te stan u kojem je iznad njih živjela udovica Modlar. Treći dan nakon požara, pregledavajući zgarište udovica je u pepelu pronašla neoštećenu sliku Svete Marije, kojoj je izgorio samo drveni okvir.
Foto: Petra Orešković / GLOBAL
O tom čudu brzo se pročulo u Zagrebu, a pobožna je udovica pod svodom Kamenitih vrata dala podignuti mali oltar i tako omogućila sugrađanima da štuju sve do danas. Zagrebačka nadbiskupija smatra da su prostor Kamenitih vrata kao i sam oltar Majke Božje ostali potpuno neoštećeni u velikim zagrebačkim potresima 1880. i 2020. upravo zbog Božje blizine.
Povodom 200 godišnjice očuvanja slike u požaru Gospa je okrunjena zlatnom krunom. Kardinal Franjo Kuharić proglasio je 31. svibnja 1991. godine Majku Božju od Kamenitih vrata zaštitnicom grada, na isti dana kada se slavi Dan grada Zagreba.
O nastanku legende o Majci Božjoj s Kamenitih vrata, ispripovijedala je najpoznatija kroničarka Zagreba, slavna Marija Jurić Zagorka u svojoj knjizi Kći Lotršćaka.
Iz Zagorkinog pera
"U noći pojavio se požar u krčmi na Dvercima, a Manduša je sliku Majke Božje odnijela svojoj kumi uz Kamenita vrata. Razorni je požar opustošio sve od Dverci do Kamenitih vrati. Građani grada Zagreba stoje na zgarištu. Duboka im bol u licima i dušama. I Manduša iz krčme na Dvercima stoji s njima i lije suze za slikom svoje Majke Božje uz koju je vezala staru priču o postanku najdražeg joj grada.
Kopaju građani prah i pepeo na garištu. Odjednom krik ljudstva prolama zrakom. Krik čuđenja – strahopoštovanja – zanosa! Iz praha i pepela digoše sliku Majke Božje. Ljudi stoje – drhću, šapat ide od usta do usta.
- Sveti Bože! Rub slike uhvatio je plamen, a onda se zaustavio!?
- Predstavio se, poklonio svetosti lika Bogorodice i ugasnuo!
- Sve je izgorilo, sve – samo Majka Božja ostaje u gradu našem! Čudotvorna Majka Božja - uskliknu Manduša.
[caption id="attachment_32824" align="alignnone" width="1920"]
Foto: Petra Orešković / GLOBAL
(...) Kleče građani pod svodovima stare kule na Kamenitim vratima. U polumraku drhću svijeće u njihovim rukama. Ljepota djevojka Manduša svetu sliku Majke Božje, izvađenu ispod pepela, prisloni o zid stare kule i kliče glasom zanosite duše:
Majka Božja na Kamenitim vratima! Ostani u toj kuli s nama, na sve vjekove! I dolazit će k tebi hrvatske duše, da prime utjehu jadu svome, potporu nadama svojim, zaštitu od pogibelji od zlotvora svojih! I tebe slavit će grad naš rođeni, dragi, dok u njemu bude roda hrvatskoga!"
I 290 godina nakon požara i početka štovanja Gospe, na Kamenitim vratima svaki dan odjekuje molitva i pale se svijeće. Svakoga dana u 12 sati na Kamenitim vratima moli Gospu da čuva u Zagrebu i Domovini sve obitelji, svako dijete, sve mlade, bolesnike i patnike, siromahe i beskućnike od potresa, bolesti i od svakog drugog zla.
