Sustav za obradu jezika ChatGPT postao je koautor četiri znanstvena rada, objavio je NatureNews . U pitanju je sustav koji na temelju oponašanja obrazaca jezika, služeći se bazom podataka na internetu može napisati radove vrlo slične ljudskima. Program je prošle godine predstavila američka firma OpenAl koja se bavi razvojem umjetne inteligencije. Od tada je dostupan za besplatno korištenje.
Opasnost isorištavanja programa
Iako je ovo otkriće dovelo do velikog uzbuđenja unutar znanstvene zajednice, u akademskoj zajednici se strahuje od gubitka posla te od toga da će učenici iskorištavati program. Tako su javne škole u New Yorku već uvele zabranu korištenja ChatGPT-a.
"Iako alat može dati brze i jednostavne odgovore na pitanja, on kod učenika ne razvija vještine kritičkog razmišljanja i rješavanja problema, koje su ključne za akademski i cjeloživotni uspjeh", izjavila je glasnogovornica gradskog Odbora za obrazovanje Jenna Lyle, prenosi The Guardian.
Također, akademsku zajednicu brine može li takav sustav biti priznat kao autor radova. Prema informacijama koje je objavio NatureNews, urednici znanstvenih časopisa smatraju da ovakav sustav umjetne inteligencije ipak nema predispozicije za autorstvo s obzirom da ne može snositi odgovornost za sadržaj i integritet, a napominju i greške koje sustav, unatoč velikom napretku, još uvijek radi.
Premda se sustav pokazao visoko kvalitetnim, umjetna inteligencija ipak se ne može zamijeniti ljudskom. Posljedice toga vidljive su, primjerice, u rješavanju jednostavnih matematičkih i logičkih radnji.
Osim što piše, AI i čita
Problem autorstva ChatGPT-a poznat je i akademskoj zajednici u Hrvatskoj, a profesorica Livia Puljak s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu tvrdi da program ne zadovoljava kriterije, prenosi Index.
"Umjetna inteligencija sasvim sigurno ne može udovoljiti zadnjim dvama uvjetima – ne može dati suglasnost za objavu zadnje verzije djela i ne može biti odgovorna za sve dijelove rada", objasnila je Puljak.
O umjetnoj inteligenciji u Hrvatskoj puno se govorilo prošlog mjeseca, kada je Večernji list uveo tehnološke promjene u svoje novo web izdanje - umjetna inteligencija čita tekstove. Novi dizajn opisali su kao kombinaciju tradicije i modernog, a cilj promjena bio je na inovativan način pospješiti iskustvo pregleda sadržaja.
"Naši čitatelji, osim što mogu pročitati tekst, na novome portalu moći će ga i preslušati. No, ako i to nije dosta, uveli smo još jednu mogućnost, a to je da svaki čitatelj može odabrati veličinu slova i personalizirati svoje čitalačko iskustvo", istaknula je direktorica digitalnog poslovanja Večernjeg lista Anamaria Todorić.
