Rodno uvjetovano uznemiravanje ili napade doživjela je gotovo polovica novinara odnosno novinarki, pokazuje novo istraživanje Saveza novinarskih sindikata u Španjolskoj. Među njima, gotovo 50 posto je reklo da su tijekom svog rada primili seksističke uvrede. A zastrašujućih 35 je reklo da su bili uznemiravani na radnom mjestu jer su žene. Više od četvrtine ispitanih novinara, među kojima je bilo 73 posto žena, priznalo je da je bilo uznemiravano u svom profesionalnom okruženju.
"Što se žena u novinarstvu tiče, situacija je slična kao i u ostalim profesijama. Novinarke su puno češće mete napada, što seksističkih, što verbalnih napada općenito. Također je problem gender gap, odnosno razlika u plaćama između muškaraca i žena", upozorava Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske i Europske federacije novinara.
(D)novinari su smeće?
Nasilje prema novinarima dobilo je ekstenziju u vidu napada putem društvenih mreža. Prema ovom istraživanju više od 30 posto novinara reklo je da su bili žrtve prijetnji ili vrijeđanja na društvenim mrežama, a 16 posto reklo je da su bili žrtve internetskog nasilja.
S online vrijeđanjem i prijetnjama susreo se i nagrađivani hrvatski istraživački novinar Andrej Dimitrijević. Nedavno je na svom Facebook profilu objavio poruke koje je primio u inbox, a u kojima mu nasilnik prijeti da će ga "prvo ošamarit, a onda pljunut" kad ga vidi u gradu te mu je poručio da je "smeće dnovinarsko".
Dimitrijević je prijetnju prijavio policiji te svim nasilnicima kratko poručio: "Pozivam i ostale poput njega koji žele na obavijesne razgovore u policiju da mi se također slobodno jave".
Iako je prijetnja svima, nasilje na internetu identificirano je kao jedna od najzabrinjavajućih prijetnji sigurnosti i radu novinarki, prenosi EFJ.
Pandemija pogoršala situaciju
No, seksizam i online nasilje nisu jedina prijatnja suvremenog novinarstva.
U ovom istraživanju više od polovice novinara kaže da im se profesionalna i radna situacija pogoršala. Čak 45% ukazuje na veće radno opterećenje s istim primanjima, a 39% slobodnih novinara kaže da imaju manje zadataka, prenosi EFJ.
FeSP je istraživanje pokrenuo u listopadu i studenom 2022. da bi saznao utjecaj pandemije na profesionalni položaj novinarki i slobodnih novinara na nacionalnoj razini, kao i da bi identificirao moguće potrebe za usavršavanjem. Čak 52,3 posto smatra da im se radna i profesionalna situacija pogoršala nakon pandemije, 33 posto ih ima manju plaću, 28 posto ima psihičkih problema, a četvrtina teže usklađuje posao i privatni život.
Istraživanje je djelomično financirala Europska komisija kroz zajednički projekt EFJ-a i Europske konfederacije sindikata (ETUC) "Sindikati za pravedan oporavak".
EFJ i pitanja roda i raznolikosti
Članovi Europske federacije novinara osnovali su novu stručnu skupinu koja se fokusira na pitanja roda i raznolikosti (Gender and Diversity Expert Group – GENDEG). A prvi sastanak održan je 12. siječnja ove godine, prenosi SNH.
Grupom predsjedaju Elena Tarifa iz Španjolske i Lina Kushch iz Ukrajine, a sastoji se od još 13 članica iz Austrije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Francuske, Njemačke, Italije, Crne Gore, Portugala, Švicarske.
Prvim sastankom pokrenuta je rasprava o prioritetima, ciljevima, kao i akcijskom planu za 2023. Sigurnost novinarki, jednake mogućnosti na radnom mjestu te spol i raznolikost u sadržaju vijesti nametnuli su se kao ključne teme za daljnji rad.
"GENDEG je stvoren jer, iako je mnogo učinjeno, još uvijek se moramo pozabaviti nejednakostima spolova i različitosti, kako u redakcijama tako i u medijskim sadržajima. Sindikati novinara imaju glavnu ulogu u tome da ta pitanja postanu ključne točke djelovanja u našem kolektivnog pregovaranja iu našem svakodnevnom radu kao organizacije", rekla je Elena Tarifa.
