Lara, učenica sedmog razreda osnovne škole, za zadaću je dobila napisati sastavak o jednom egipatskom faraonu po izboru. Umjesto udžbenika i enciklopedije, pa čak i guglanja, Lara je otvorila ChatGPT i poslala mu jednostavnu naredbu "opiši jednog egipatskog faraona u 200 riječi". Za manje od deset sekundi zadaća je bila gotova.
"Pa nije mi se dalo bezveze čitati i tražiti, kad je i ovako zadaća gotova, a puno lakše", branila se Lara.
Još prošle godine, stvaranjem upravo ChatGPT-a, započele su intenzivne rasprave o umjetnoj inteligenciji. Dok je fokusu društva strah da će AI preuzeti veliki broj poslova, učitelje ipak više muče neki drugi problemi.
"Umjetna inteligencija i njezini alati omogućuju učenicima da puno lakše dođu do rješenja problema, što nama nije u cilju jer tako ne razvijaju kritičko razmišljanje", kaže Lana Jager, učiteljica nižih razreda.
Iako još maleni, Lanini učenici drugog razreda itekako su informatički pismeni i već se bez problema koriste internetom. Samo je pitanje vremena kada će se početi koristiti i alatima umjetne inteligencije jer kako Lana kaže, svaka generacija dolazi sve informatički snalažljivija.
"Problem je što oni nisu svjesni što upotrebljavaju i koje su opasnosti svih alata, a pogotovo kako kritički analizirati točnost informacija koje su im servirane", požalila se Jager.
Potrebne edukacije i usavršavanja
Slično mišljenje ima i Nora Blažević, profesorica Hrvatskog jezika u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi. Uvjerena je kako nije isto koriste li AI studenti na fakultetu koji su već stvorili radne navike i kritički pogled, ili učenici na početku svog obrazovanja.
"Umjetna inteligencija će stvoriti generaciju gotovana. U prijelaznom razdoblju ćemo morati sve detaljno provjeravati usmenim ispitima, nemamo drugog izbora. Protiv umjetne inteligencije se moramo boriti", kaže Blažević.
A boriti se mogu, kako kažu i Nora i Lana, jedino edukacijama i stručnim usavršavanjem o osnovama umjetne inteligencije, koje su već sada hitne.
"Do neki dan ni ja nisam znala da postoje AI detektori, kako bi to onda trebali moji stariji kolege? Kako da predajemo o nečemu, ili uz pomoć nečega što sami ne razumijemo?", požalila se Blažević.
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) smatra da se razvoju umjetne inteligencije treba prilagoditi, a ne protiv njega boriti. No, s učiteljima se slažu da je za to potrebna podrška visokoškolskih ustanova koje obrazuju buduće učitelje te Agencija za odgoj i obrazovanje.
"Od umjetne inteligencije u obrazovanju ne treba strahovati, već iskoristiti njen potencijal tamo gdje je to moguće. Učitelji i nastavnici svakako trebaju biti upoznati s mogućnostima primjene umjetne inteligencije u područjima koja poučavaju, ali i u samome nastavnome procesu", kaže ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović.
Nije sve tako crno
Kao pozitivne strane umjetne inteligencije Filipović izdvaja aplikacije za učenje, posebice one za učenje stranih jezika koje su, kako kaže, učinile strane jezike vrlo dostupnima. Također, umjetna inteligencija može u pravednijem ocjenjivanju pomoći i učenicima i učiteljima.
"Jedno od područje obrazovanja u kojem je AI već neko vrijeme prisutan jest vanjsko vrednovanje. Naime, pokazalo se da su sustavi temeljeni na umjetnoj inteligenciji vrlo uspješni u ocjenjivanju esejskih zadataka pa čak i izradi zadataka. Nadalje, tu su i adaptivna testiranja kod kojih se ispit ‘prilagođava‘ pristupniku", ohrabrio je Filipović.
Kreativnost i umjetnost teško je zamijeniti
I dok se društvo boji nezaposlenosti, stručnjaci često naglašavaju da su upravo kreativni poslovi područja u koje će AI najteže prodrijeti. Takvo što dokazala je i profesorica Nora Blažević eksperimentom koji je provela s kolegama. Naime, u strahu da literarne zadaće umjesto učenika piše ChatGPT, Blažević i kolege odlučili su bot tražiti da napiše poeziju i analizirali ju.
"Umjetna inteligencija još ne zna iskoristiti činjenicu da je jezik živ, koliko mogućnosti nudi. Pjesme nisu imale niti jednu metaforu, asonancu, aliteraciju. Metafora se ipak stvara emocionalnim iskustvom, a mislim da je to ono čim računalo nikada neće parirati čovjeku", zaključila je Nora.
I sa svim razvojem tehnologije, Nora se još uvijek više boji da su neočekivano dobre radove za zadaću ipak napisali poneki roditelji, a ne umjetna inteligencija.
