"Otvoriti račun na TikToku i biti zabavan nije dovoljno. Zabava sama ne prenosi bitne informacije. Tako se stvara začarani krug u kojem važne poruke ne dopiru do mladih", poručuje profesorica Nikolina Borčić s Fakulteta političkih znanosti.
Ova oštra kritika na predsjedničke kampanje za nadolazeće izbore u Hrvatskoj naglašava jedan od najvećih izazova s kojim se suočavaju kandidati koji pokušavaju doprijeti do mladih birača. U doba kada društvene mreže poput TikToka i Instagrama vladaju medijskim prostorom. Pitanje koje se nameće je, prilagođavaju li kandidati svoje poruke stvarnim interesima mladih ili se zadovoljavaju površnim i zabavnim sadržajem koji ne donosi stvarnu političku promjenu.
Kome mladi daju povjerenje?
Na nadolazećim predsjedničkim izborima očekujemo desetak kandidata, iako službene kandidature tek slijede. Dok ankete javnog mnijenja već pokazuju sklonosti mladih birača, poput one koju mjesečno provodi agencija Ipsos Plus, Crobarometar koju je objavila Nova TV za listopad.
Anketa pokazuje da Milanovića podržava 32 posto mladih, Selak Raspudić 22 posto dok Primorca podržava 16 posto. Slijedi ga Ivana Kekin koja ima devet posto podrške, Miro Bulj s pet posto, a Mislav Kolakušić jedan posto podrške među mladima. Kako donosi Nova TV, ostali su ili za nekog drugog kandidata ili su neodlučni.
Istraživanje je provedeno od 1. do 22. listopada na reprezentativnom uzorku od 980 punoljetnih građana. No ključno pitanje je, jesu li kampanje ovih kandidata uopće usmjerene prema mladima?
Kritički stav mladih birača prema aktualnim kampanjama i kandidatima
U anketi koju smo proveli među studentima na temu jesu predsjedničke kampanje za nadolazeće predsjedničke izbore orijentirane prema mladima, pokazalo se da su mladi upućeni u zahuktalu predsjedničku kampanju.
"Rekla bih da kampanje nisu orijentirane prema mladim biračima, ali primjećujem veću orijentiranost prema mladima nego što sam primjećivala proteklih predsjedničkih izbora”, ističe dvadesetdvogodišnja Marta Mlinac, studentica psihologije. Slično razmišlja i Ana Srdoč, studentica podatkovne znanosti na Sveučilištu Algebra, koja izražava i skepticizam prema kandidatima.
"Nisam previše pratila političku scenu, ali znam ponešto o Ivani Kekin. Na mene ostavlja dojam prilično neiskrene osobe, gotovo podmukle. Što se drugih kandidata tiče, čini mi se da mnogi od njih nisu dovoljno ozbiljni”, dodaje Ana.
Tradicija naspram inovacije: Različiti pristupi kandidata prema mladima
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić i Ivana Kekin iz platforme Možemo! za sada se najizravnije obraćaju mladima. To čine kroz sadržaj i platforme bliske toj generaciji, kao što su TikTok, podcasti i Instagram. Najupečatljiviji primjeri djelovanja u političkom smjeru su gostovanje Selak Raspudić u podcastu Radio Nacionala "Na vrućem stolcu” te kulinarski videi Kekin koju su vrlo viralni. S druge strane, predsjednik Zoran Milanović i njegov glavni rival Dragan Primorac drže se tradicionalnih metoda, što može rezultirati udaljenošću od mlađih birača.
"Podcasti postali važan oblik komunikacije. Marija Selak Raspudić gostovala je u podcastu Beat koji vodi studentica novinarstva Beatta Ugrin. Iskoristila je priliku za razgovor o temama poput studiranja i budućnosti obrazovnog sustava. Politička platforma Možemo! također ima svoj podcast. Gostujući u njemu, Ivana Kekin govorila je o temama koje se tiču mladih, poput javnog zdravstva, ovisnosti o kockanju i izazova s kojima se mladi suočavaju”, govori profesorica Borčić.
Politički alat za mlade
Nadolazeći predsjednički izbori u Hrvatskoj odvijaju se u vremenu kada su društvene mreže postale ključne za političku komunikaciju, posebno kod mlađih birača. Nedavno održani američki izbori jasnu pokazuju kako se moć društvenih mreža može iskoristiti za kreiranje kampanja.
"Postoje neke kampanje političara koje su dosta dobro napravljene, poput Tik Tok profila američke kandidatkinje za predsjednicu Kamale Harris, koji je u skladu s trendovima i zapravo koristi rječnik mlađe generacije”, ističe studentica treće godine politologije Ena Babić.
Nadolazeći izbori bit će test za kandidate u razumijevanju potreba mladih i uključivanju u politički proces. Pristupi prilagođeni njihovim interesima i komunikacija putem suvremenih kanala postali su nužnost.
”Imam dojam da se taj potencijal još uvijek ne shvaća dovoljno ozbiljno. Društvene mreže su odavno među nama. Dosad svi mogli shvatiti koliko su društvene mreže važan alat u komunikaciji. Više nema opravdanja zašto se još uvijek ne koriste maksimalni potencijali tih platformi”, ukazuje Borčić.
