StoryEditor

ODRŽIVIJI OD STRUJE Budućnost je u automobilima na vodik - ne ispušta se CO2,a punjenje traje kao i dizelom

Jedan od najvećih zagađivača je transportni sektor, a promjene u ovom sektoru - kao što je uvođenje vodikovih tehnologija - mogle bi predstavljati prekretnicu u smanjenju ispušnih plinova

Autor:
Doris Mašić
05/08/2023 u 10:40 h
17953
MATIJA HABLJAK/PIXSELL

Europska unija politikom "Fit for 55", nastojii smanjiti emisiju štetnih ispušnih plinova za najmanje 55 posto do 2030. godine. Zemlje EU rade na Europskom zakonu o klimi da bi ta politika postala obaveza, a EU klimatski neutralna do 2050. godine. Jedan od najvećih zagađivača je transportni sektor, potvrđuje doktorica znanosti Ankica Kovač. Promjene u ovom sektoru - kao što je uvođenje vodikovih tehnologija - mogle bi predstavljati prekretnicu u smanjenju ispušnih plinova.

"Vjerujem da će se prva osjetna smanjenja emisija dogoditi upravo u ovom sektoru", kaže Kovač, voditeljica Laboratorija za energetska postrojenja na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Upravo je Kovač jedna od zaslužnih za prvu hrvatsku punionicu na vodik, prvi hrvatski bicikl na vodik te prvu vožnju automobila na vodik hrvatskim cestama.

Vozila na vodik su električna vozila

Profesorica Kovač objašnjava da je najučinkovitiji i najčišći način pretvorba drugih energenata u električnu energiju. Tu spada pretvorba vodika u električnu energiju koja je bitna za pogon vozila. Automobili i bicikli na vodik su zapravo električna vozila, ali s nultom stopom ispuštanja štetnih plinova. Koja je razlika između njih i električnih vozila na beterije? Da bi se proizveo električni automobili i bicikli na baterije, mora se ispuštati ugljikov dioksid.

Kada govorimo o Hrvatskoj, električni automobili na baterije uvedeni su u promet, punionice instalirane, a što je s vodikovim tehnologijama u Hrvatskoj?

Akademska zajednica i studenti na vodikove tehnologije u prometu reagiraju odlično, tvrdi Kovač. Tako da su u ovom trenutku ključni donositelji odluka i sama industrija.

Kratkoročno skuplje, ali dugoročno isplativije

"Intenzivno radimo kroz radionice pod nazivom ‘Vodik i gorivni članci‘, treninge poput ‘Spring Training on Hydrogen and Fuel Cells‘, kolegije na fakultetu ‘Vodik i gorivni članci‘ i ‘Nove tehnologije u energetici‘ čija sam nositeljica. Veliki je interes za novim svježim znanjima i to me iznimno veseli", navodi znanstvenica.

Asistent profesorice Kovač, Matej Paranos objašnjava da je odaziv na radionice i rasprave u vezi ekološki prihvatljivih tehnologija ogroman. No, dodaje da "i dalje veliki postotak javnosti nije dovoljno upoznat s prednostima vodikovih tehnologija ili općenito tehnologija obnovljivih izvora". Smatra i da su ljudi otvoreni za prihvaćanje tehnologija koje doživljavaju kao nove i pozitivne, ali drže ih kao skupe i primjenjive u dalekoj budućnosti.

Važno je napomenuti da cijena tih tehnologija ubrzano pada ako se njihova primjena brže razvija. No "svako alternativno rješenje je skuplje od onoga što je prisutno danas", govori Marijan Rajsman, voditelj Katedre za tehnologiju cestovnog prometa Fakulteta prometnih znanosti, te dodaje da su "ostala rješenja dva ili više puta skuplja u usporedbi s klasičnim pogonom", a tu spadaju i vodikove tehnologije. Ipak - po koju cijenu? Što je dugoročno isplativije?

U Hrvatskoj tek jedna punionica na vodik

Osim što automobili na vodik ne ispuštaju štetne emisije već samo vodu i toplinu, "kao prednosti izdvojila bih putni doseg koji je otprilike 500 kilometara s jednim punjenjem, te brzinu punjenja koje iznosi tri do četiri minute", ističe znanstvenica Kovač. Dok je, uz još uvijek visoku cijenu, mana i nedostatak infrastrukture (punionice vodika), dodaje. Jedna jedina je ona na FSB-u koju je Kovač realizirala uz pomoć donacijskog natječaja HT-a.

"Za izradu prve hrvatske punionice vodika bio je potreban elektrolizator, međuspremnik vodika, spremnik vode i popratna manja oprema i mjerni osjetnici. Uz to, bilo je potrebno instalirati i sunčanu elektranu na krovu iznad punionice s ciljem proizvodnje zelenoga vodika (zeleni vodik je vodik proizveden elektrolizom vode korištenjem obnovljivih izvora energije, u ovom slučaju sunčeve energije)", objašnjava.

Proizvedeni se vodik pohranjuje u međuspremnik i može se koristiti za pogon vozila.

U odnosu na električne automobile na baterije profesor Rajsman objašnjava da je vodik ustvari način boljeg skladištenja električne energije spram baterija.

Punjenje vodikom traje koliko i dizelom

"Ukupno iskorištenje ovoga procesa (proizvodnja struje, vodika, transport i opet struja) je oko 50 posto, što je bolje nego kod dizel goriva". Ono što je od zaista značajno u vezi pitanja prilagodbe cestovnog prometa vodiku jest da "punjenje vodikom traje isto kao i punjenje dizel gorivom, nije potrebno toliko mjesta za punjenje kao kod struje i mogu se koristiti i postojeće postaje za gorivo čija ponuda bi se tako proširila", ističe Rajsman.

INA, kako prenosi Poslovni dnevnik, kreće s velikim projektom gradnje postrojenja za proizvodnju zelenog vodika na lokaciji Rafinerije u Kostreni. Do pisanja ovog članka, njihove odgovore nismo dobili, ali Marko Boban, voditelj službe za strateško planiranje i razvoj projekata Ministarstva mora, prometa i infrastrukture ističe da su vodikove tehnologije "apsolutno moguće i ubrzo će biti stvarnost i na prometnicama u Hrvatskoj".

"Zanimljivo, Uredba AFIR koja se upravo donosi kroz EU parlament će nas na to i obvezati, a prijedlog je da ćemo morati imati pet punionica na vodik u urbanim čvorovima (Zagreb, Osijek, Rijeka, Varaždin i Split) plus svakih na 200 kilometara autoceste (ukupno procjena je osam) do 2027 godine", ističe.

Pripremaju čak i sufinanciranje oko 200 autobusa na alternativni pogon što uključuje i vodik i EV, nadodaje.

Stiže i Dolina vodika Sjeverni Jadran

Uz to, u planu je i Dolina vodika Sjeverni Jadran kao glavno središte proizvodnje vodika koji bi se zatim transportirao i koristio u cijeloj Hrvatskoj kroz razne sektore, od energetskog, industrijskog do prometnog. 

Ovog je tjedna projektu odobreno 25 milijuna eura bespovratnih sredstava, priopćeno je iz Maritime Center of Excellencea. Provedba tog europskog projekta u sklopu programa Horizon Europe usmjerena je na uspostavu doline vodika, a provodit će se od 1. rujna. Trajat će 72 mjeseca i sadržavat će 17 pilot projekata na sva tri partnerska teritorija.

Ono što je bitno za Hrvatsku je da će kroz taj projekt dobiti Regionalni centar za vodik, a intenzivno će se raditi i na projektu razvoja i opremanja plovila na vodikov pogon.

Članak je nastao u sklopu kolegija Novinska redakcija na Fakultetu političkih znanosti, pod mentorstvom Stele Lechpammer.

Vezani članci
22. veljača 2024 07:13