Foto: Pixabay

Brucoši, od studentskog smještaja do menzi i javnog prijevoza, prikupili smo za vas sve najvažnije informacije na jednom mjestu.

Studentski domovi

Foto: Greta Pundzaite/Global

Prvi i osnovni korak smještanja u dom je ostvarivanje prava na smještaj. Pravo na smještaj ostvaruje se ovisno o ostvarenim bodovima u natječaju za smještaj studenata.

U Zagrebu su četiri studentska doma – “Stjepan Radić” (Sava), “Ante Starčević” (Šara), “Cvjetno naselje” i “Lašćina”. Useljava se u prethodno određenim terminima, inače se pravo na smještaj gubi, a pri useljenju se mora priložiti iksica i liječnička potvrda, uplatiti mjesečna stanarina, te potpisati zaduženje za imovinu u sobi i suglasnost s Domskim redom.

Student se tako obvezuje na savjesno korištenje sobnog inventara i zajedničkih prostorija, kao i plaćanje kazne pri oštećenju imovine. Moguće je preseliti se u drugu sobu, paviljon ili čak dom isključivo uz odobrenje zahtjeva Poslovnice za smještaj studenata.

Mateja Šereg studentica je Učiteljskog fakulteta i živi u studentskom domu već tri godine. Onima koji će tek početi živjeti s kolegama studentima savjetuje da budu otvoreni za nova prijateljstva i spremni na kompromise da ne bi došlo do napetosti u sobi. Pozvala je i na snošljivost jer se od susjeda ne mogu uvijek očekivati mir i tišina jer se svi vole proveseliti i opustiti.

Iksica

Foto: Marija Gaura/Global

Iksica je popularno ime za studentsku iskaznicu, jednu od najvećih prednosti studentskog života. Osim što otvara vrata svim menzama, uz njeno predočenje može se kupiti karta po nižoj cijeni u mnogim kulturnim ustanovama, poput muzeja i kazališta, ili ostvariti uvijek dobrodošao popust u klubovima.

Popis povlastica koje iksica osigurava gotovo je beskonačan, od rekreacijskih aktivnosti do usavršavanja znanja stranih jezika. Oni koji nemaju pravo na studentsku iskaznicu često kupuju iksicu od studenata koji se njome ne služe, time kršeći zakon. Zloporaba iksice kažnjiva je i sankcionira se kaznama i obustavom subvenciranja na određeno razdoblje.

Menze

U Zagrebu djeluje 16 restorana sa subvencijama za studente – menza. Od tih 16, četiri su privatne, što znači da su malo skuplje, ali funkcioniraju kao i ostale menze.

Studentski domovi “Stjepan Radić”, “Cvjetno naselje” i “Lašćina” imaju menze. U SD “Stjepan Radić” dvije su menze, pizzerija poznatija kao “brza” te slastičarnica. SD “Cvjetno naselje” ima dvije linije i caffe bar. SD “Lašćina” također ima restoran, samo SD “Ante Starčević” nema menzu.

Foto: Lana Gajger/Global

Osim menzi u domovima, studenti često odlaze i na menze fakulteta, pogotovo u stankama između predavanja. Tako postoji menza na Medicini, Ekonomiji, Šumarstvu, FSB-u, Veterini, u kampusu Borongaj, ALU, TTF i TVZ. Vjerojatno najprometnija menza je Savska, u Studentskom centru, koja ima dvije linije restorana (Veliki i Mali restoran) i Express restoran.

Dnevni meni i radno vrijeme svih navedenih menzi možete pronaći na stranici SC-a. Postoje i privatne menze – Superfaks na PBF-u, Odeon na Građevini, Cassandra na FER-u i VeMaG na PMF-u. Dobro je znati da menze na fakultetima ne rade vikendom ni blagdanima. Što se tiče kvalitete hrane, gužvi i ambijenta, većina studenata se slaže da je najbolja menza ona na kampusu Borongaj, a slijedi je Superfaks.

Dnevni meni za ručak ili večeru platit ćete šest kuna i 50 lipa. Cijene ostale hrane variraju, a većinom su napisane na papiru na ulazu u menze. Tko ne uzima dnevni meni, prosječan obrok platit će između 8 i 15 kuna, ovisno o količini i vrsti hrane te dodacima kao što su sokovi, kolači ili voće.

Hrana se u svim menzama, bile one privatne ili dio SC-a, plaća u gotovini uz subvenciju sa studentske iskaznice, odnosno iksice. Subvencija dolazi s tri razine prava, ovisno o tome odakle je student, a novac na iksicu dolazi dva puta na mjesec, 1. i 15. dan u mjesecu. Najmanju subvenciju imaju studenti iz Zagreba i Zagrebačke županije, kojima je dnevni limit 16,10 kuna. Druga razina subvencije je za studente koji su iz neke druge županije, a ona iznosi 32,20 kuna na dan. Treća kategorija je za studente u domu bez menze, studente s izrazito niskim socijalnim statusom te vrhunske sportaše koji žive izvan mjesta prebivališta. Njima subvencija iznosi 40,25 kuna na dan. Pravo na subvenciju nemaju izvanredni studenti, studenti koji studiraju uz rad te studenti poslijediplomskih studija.

Studentski servis

Foto: Matea Petrović/Global

Nakon navikavanja na promjenu tempa i nove obveze, mnogi studenti džeparac sami zarađuju posredovanjem ugovora koje izdaje Student servis. Prije učlanjivanja važno je provjeriti imate li osnovno zdravstveno osiguranje.

Učlanjivanje mora biti osobno i niti jedan od potrebnih dokumenata ne smije biti fotokopiran. Treba priložiti iksicu, potvrdu o statusu redovnog studenta ovjerenu na fakultetu, dvije fotografije, potvrdu banke o žiroračunu te dati na uvid neku osobnu ispravu.

Tim se putem studenti povezuju s mrežom poslodavaca i mnoštvom poslova koje oni nude. Iskustva s nalaženjem poslova uvijek će biti različita.

Lea Ivana Martić, studentica Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, savjetuje da doznate koje tvrtke imaju manjak radnika i da provjerite dojmove sadašnjih i bivših zaposlenika. Pozitivan stav i samoinicijativa su ključni, ali i neprihvaćanje poslova s nepoštenim minimalnim satnicama jer se zaista može pronaći nešto za svakoga, sa sasvim zadovoljavajućom satnicom, dodaje ona.

Javni prijevoz

Zagrebački električni tramvaj (ZET), prevozi korisnike s jednog do drugog kraja grada i okolnih mjesta uz 15 dnevnih i četiri noćne tramvajske linije, te 145 autobusnih linija. Ovisno o trajanju vožnje i zona, može se kupiti karta po više različitih cijena. Vožnja bez karte nikad nije bila preporučljiva, ali je osobito rizična otkad je ukinuta prva opomena, koja se ne plaća. Onima koji se tramvajem ne koriste često dostatna je karta za četiri kune koja vrijedi pola sata, karta od sedam kuna za jednosatnu vožnju te karta za vožnju od 90 minuta koja stoji deset kuna. Pazite, u vozilima ZET-a može se kupiti samo karta za 15 kuna. Svim redovitim korisnicima javnog prijevoza na raspolaganju stoji izrada beskontaktne pretplatne karte, popularno zvane pokaz. Postoje dvije opcije: mjesečno obnavljanje pokaza po iznosu od 100 kuna ili kupnja godišnjeg pokaza čija je cijena 960 kuna.

Foto: Matea Petrović/Global

Oni koji putuju i vlakom imaju nešto povoljniju opciju korištenja jedinstvene karte ZET-a i HŽ-a po mjesečnoj cijeni od 200 kuna ili godišnjoj koja iznosi 2400 kuna.

Studenti koji žele vlastitu pretplatnu kartu moraju podnijeti zahtjev odobren od strane fakulteta koji pohađaju te priložiti fotografiju dimenzija 3×5 centimetara, koju je fakultet ovjerio. Zahtjevi su na ZET-ovoj internetskoj stranici i poslovnicama, a ovjeriti ih se može u referadi fakulteta.

Za produljenje valjanosti pokaza potrebno je priložiti prošlogodišnju pretplatnu kartu i na zahtjev upisati njen broj te na uvid donijeti indeks ili studentsku iskaznicu te osobnu iskaznicu.

Nakon noćnog izlaska rijetko tko ima volje čekati tramvaje i autobuse noćne linije. U hrvatskoj metropoli na raspolaganju stoji uistinu velik broj kvalitetnih taksi službi, ali najpoznatije su one koje posjeduju vlastitu aplikaciju poput Cammea, Eko Taxija ili Ubera.

Eduroam

Foto: Katarina Šapina/Global

Eduroam (education roaming) besplatna je međunarodna roaming-usluga namijenjena primarno studentima za sve iz sustava znanosti i obrazovanja. Eduroam omogućava sigurno, neograničeno i jednostavno spajanje na internet žično, ali i bežično, gdje god je moguće uhvatiti eduroam signal.

Funkcionira putem sustava AAI-a koji svaki student dobije na svom fakultetu i putem kojeg se prijavljuje na mrežu. Eduroam internet dostupan je na fakultetima, u studentskim domovima, knjižnicama, menzama, ali i po različitim lokacijama, poput glavnih trgova, u velikim europskim gradovima.

Knjižnice

Foto: Nika Sakar/Global

Kada dođe vrijeme kolokvija i ispita, studenti mnogo vremena provode u knjižnicama u kojima mogu u miru učiti. To se pogotovo tiče onih koji nisu iz Zagreba i nemaju dovoljno privatnosti i koncentracije u studentskim domovima. Najpoznatija knjižnica je Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK). Ima više od 1100 mjesta za učenje, a za noćni rad (od 21 do 24 sata) predviđeno je 150 mjesta u čitaonici.

Maturanti i studenti mogu se učlaniti uz predočenje osobne iskaznice, osobnog identifikacijskog broja (OIB-a) i indeksa. Godišnja članarina za studente je 100 kuna, a maturanti plaćaju 150 kuna. Obvezno je i korištenje garderobe, a oni koji ondje borave do ponoći dužni su koristiti i garderobni ormarić. Studentima koji planiraju učiti i noću najbolje je prethodno rezervirati mjesto, što mogu učiniti telefonski ili osobno u NSK.

Među studentima popularne su i neke druge knjižnice, među kojima se ističe knjižnica Filozofskog fakulteta koja je i druga najveća knjižnica u Hrvatskoj. Osim nje studenti rado posjećuju i Knjižnice grada Zagreba koje su po cijelom gradu. Studenti se mogu upisati uz predočenje osobne iskaznice i indeksa, a godišnja članarina iznosi 50 kuna. Sebi najbližu knjižnicu i radno vrijeme pronađite na službenim internetskim stranicama KGZ-a.

Osim navedenih knjižnica, studenti često koriste i one na svom fakultetu, gdje se većinom može pronaći potrebna literatura za njihov studij.

Sport i rekreacija

Foto: Karolina Kuta/Global

Svaki studentski dom nudi određene rekreativne aktivnosti po cijenama prilagođenima studentima. Najveći je interes studenata za fitnes, aerobiku, zumbu, te teretanu. Osim toga, studenti mogu trenirati jogu i plesove te mogu polaziti funkcionalno-kondicijski trening. Cijene se kreću od 100 do 150 kuna na mjesec, ovisno o studentskom domu, vrsti i broju treninga. Da bi se upisali na neki od navedenih treninga, potrebno je predočiti indeks ili iksicu, a student ne mora biti stanar doma.

Osim organiziranih treninga, studenti mogu koristiti igrališta u sklopu domova. Na tim se igralištima održavaju i razna natjecanja, najčešće u proljeće kada je vrijeme pogodnije. Tako su poznati turniri koji se igraju u sklopu Radićevih dana i Šarijade, koji svake godine privlače sve više natjecatelja u različitim sportovima.

Poznato je i međudomsko sportsko natjecanje STUDOM u malom nogometu, košarci, odbojci, badmintonu, stolnom tenisu i tenisu, koje se održava svake godine. Još jedno važno studentsko sportsko natjecanje je i Kampusijada koja se održava gotovo svake godine na kampusu Borongaj. Važno je napomenuti da se na svim natjecanjima mogu natjecati svi studenti, bez obzira na to žive li u studentskom domu ili ne.

Zdravstvo

Studenti koji u Zagrebu nemaju svog liječnika trebaju prenijeti zdravstveni karton jer ipak u tom gradu student provodi većinu godine. Ako nema svog liječnika u Zagrebu, a potrebna mu je liječnička pomoć, student treba ići na hitni prijam, što baš i nije dobro rješenje. Zato na vrijeme pronađite liječnika u Zagrebu i prebacite svoj karton kako biste izbjegli neugodnosti ako se razbolite.

Foto: Luka Šatara/Global

Promjena se obavlja kod novoizabranog liječnika koji vas je pristao primiti, te koji vam daje obrazac za promjenu liječnika ili vam kaže gdje ga na stranicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje možete preuzeti. HZZO prema pravilima dopušta da svaki pacijent ima samo jednog liječnika, a liječnika se može promijeniti jednom na godinu uz opravdane razloge, kao što je preseljenje zbog studiranja.

Svima koji se redovito školuju, HZZO daje besplatno i osnovno i dopunsko zdravstveno osiguranje. Nije potrebno imati nikakve potvrde za redovito obnavljanje zdravstvenog osiguranja jer se sve obavlja preko eMatice.

Dobro je znati da u sklopu Studentskog doma “Stjepan Radić” rade jedan liječnik i zubar, ali oni ne primaju hitne slučajeve nego samo studente koji su kod njih upisani, tj. koji su prenijeli svoj zdravstveni karton.

Na Zavodu za javno zdravstvo “Andrija Štampar” postoji Služba za školsku i sveučilišnu medicinu koja je preventivnog karaktera i kojoj se mogu javiti i potražiti pomoć svi studenti. Osim toga, svaki fakultet ima mjerodavnog liječnika, ali oni mogu obavljati samo sistematske preglede, koji su potrebni za upis više godine fakulteta i za smještaj u studentski dom.

POJMOVNIK

AAI IDENTITET – Korisničko ime i lozinka koju dobijete pri upisu na fakultet. Njime se prijavljujete u Studomat i u Eduroam.

APSOLVENTSKA GODINA – Godina nakon preddiplomskog ili diplomskog studija. Student apsolvent je u tom slučaju riješio sve ispite, osim završnog ili pisanja i predavanja diplomskog rada.

DEMONSTRATORI – Studenti viših godina koji pomažu profesorima u nastavi, na primjer, vodeći evidenciju o dolaznosti. Oni služe kao posrednici u komunikaciji između profesora i studenata.

DEKANSKI ROK – Ispitni rok koji imate pravo tražiti ako ste padom na ispitu izgubili pravo studiranja ili status redovnog studenta. Najčešće slijedi nakon što ste neki kolegij pali osam puta.

ECTS BODOVI – Označavaju broj sati provedenih učeći, vježbajući, pišući seminare za jedan kolegij. Jedan ECTS bod iznosi 25 do 30 sati rada. ECTS bodovi su na fakultetu važniji od ocjena.

EDUROAM – Internetska mreža koju koriste fakulteti. Studenti mogu instalirati Eduroam installer i besplatno koristiti WiFi unutar fakulteta, studentskih domova i studentskog centra.

INTRANET – Privatna računalna mreža neke organizacije. Na stranicama fakulteta možete naći intranet s popisom kolegija koje ste upisali. Profesori tamo objavljuju sve bitne informacije za kolegije.

ISPITNI ROKOVI – Razdoblje u kojem se održavaju ispiti. Postoji jedan za zimski semestar (u veljači) te jedan za ljetni semestar (u lipnju). Također, postoji i jesenski rok na kojem se mogu polagati kolegiji iz oba semestra (počinje potkraj kolovoza i traje do polovice rujna).

IKSICA – Identifikacijska kartica studenta. Uz nju možete jesti u menzi ili s pomoću nje dobiti neke studentske popuste.

JMBAG – Jedinstveni matični broj akademskog građanina. Možemo reći da je taj broj kao studentski OIB. Možete ga naći u indeksu, on je najduži broj.

KOLOKVIJ – Polaganje ispita tako da se gradivo podijeli u nekoliko dijelova, najčešće dva. Pišu se tijekom nastave, a ne ispitnih rokova. Na nekim fakultetima kolokviji su uvjet za pristupanje ispitu. Kako biste položili ispit morate položiti sve kolokvije.

POTPIS – Omogućava da student izađe na ispit. Profesor daje potpise ako je student ispunio sve obveze koje profesor na početku akademske godine traži od njega, odnosno ako je imao dovoljno dolazaka na seminare i predavanja ili, na primjer, predao seminarski rad.

PARCIJALA – Ako se dogodi da na prvoj godini ne položiš nekoliko predmeta, a ako broj ECTS bodova to dopusti, moći ćeš ih prebaciti na sljedeću godinu. Tada ćeš slušati predmete s prve i druge godine istodobno. Iako ćeš moći izlaziti na ispite s druge godine, teoretski ćeš još biti na prvoj godini. To vrijedi za svaku godinu, no ne i onu koja prethodi upisu na diplomski studij.

REFERADA – Birokratsko središte fakulteta na kojemu se rješavaju svi upisi, popunjavanja prijavnica i njihova potpisivanja, uzimanja potvrdi i slično.

SILABUS – Opis kolegija koji slušaš i popis svih studentskih i profesorskih obveza prema kolegiju. Iz njega ćeš doznati koje teme ćete obrađivati tijekom semestra i literaturu za ispit. Doznat ćeš i informacije o načinu polaganja ispita, kao i o tvojim obvezama u obliku seminarskog rada ili prezentacije.

STUDOMAT – Internetska stranica putem koje prijavljuješ i odjavljuješ ispite. Možeš vidjeti ocjene i koje si predmete položio.