StoryEditor

(NE)SAVRŠENI ŽIVOTI Društvene mreže nisu ni dobre ni loše, sve ovisi kako ih se koristi i percipira

‘Mlade treba naučiti da ulažu u svoj karakter i sebe kao osobu te da im to bude jedino mjerilo njihove vrijednosti‘, tvrdi psihologinja Jelena Ćubelić

16/02/2023 u 20:18 h
14625
PEXELS

Društvene mreže su svakodnevica koja osim brojnih benefita nudi "hrpu" nerealnog sadržaja. Koncipirane su tako da korisnike potiču na često provjeravanje ponuđenog sadržaja jer inače imaju osjećaj da propuštaju nešto važno. Dijelom su za to "krivi" digitalni kreatori kojih je s godinama na ovoj platformi sve više. To ne moraju biti pjevači, glumci ili novinari. Najčešće se radi o anonimnim osobama koje su dio svoga života odlučile podijeliti javno, a pratitelji su prepoznali njihovu inovativnost.

Fotoshopom štetimo sebi

Riječ o influencerimatrendseterima današnjeg doba. Neki ih opisuju kao virtualne savjetnike koji sugeriraju što treba obući i kako treba izgledati, što onda slijepo prati najmanje 10.000 ljudi, ali i kao kreatore koji si mogu priuštiti sve što požele. Smatraju ih "elitom" kojoj je jedina briga gdje će otputovati ili popiti kavu. Ipak, važno je sagledati širu sliku.

Društvene mreže same po sebi nisu ni dobre ni loše, sve ovisi o tome kako ih se koristi i percipira. Činjenica je da na njima nije prikazan stvaran život sa svim usponima i padovima, nego tek mali postotak onih najljepših trenutaka kroz koje osoba prolazi i želi ih podijeliti s drugima. Tako tvrdi psihologinja Jelena Ćubelić te napominje da su "godine puberteta i adolescencije najosjetljivije u životu djevojaka".

image
INSTAGRAM

Osim toga što se većinom prikazuju samo savršeni trenutci, objavljuju se i samo savršene fotografije pa Ćubelić dodaje da je mladima "narušena slika o vlastitom tijelu, pogotovo ako se uspoređuju s društveno nametnutim idealima ljepote koje vide na društvenim mrežama". Na ovu temu osvrće se Anđela Kulaš, studentica digitalnog marketinga na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu čiji modni sadržaj na Instagramu prati 20.000 ljudi.

Slaže se da fotošopirane slike mogu iskriviti realnost te izazvati komplekse kod drugih ljudi. Ipak, uvjerena je da osobe koje pretjerano uređuju slike najviše same sebi narušavaju psihičko zdravlje jer ne vide istu sliku na fotografijama i u ogledalu. Što se tiče influencera koji se trude sebe prikazati u što realnijem izdanju, smatra da nisu krivi ako nekome stvaraju komplekse.

image
INSTAGRAM

Treba normalizirati nesavršenstvo

"Prema tome bilo koja predivna i fotogenična osoba treba osjećati nelagodu i grižnju savjesti da bi s tim mogla nekoga povrijediti – ljepota se očigledno ne oprašta", zaključuje.

Ivana Mišković, bivša studentica novinarstva, Instagram profil otvorila je dok je radila za portal Wall.hr te je tada bila najmlađa glavna urednica u Hrvatskoj, a danas ju na toj društvenoj mreži prati gotovo 40.000 ljudi. Preferira objavljivanje dotjeranih i idiličnih fotografija. Priznaje da, iako na društvenim mrežama ne radi ništa nerealno ili lažno, uvijek pripazi da izgleda sređeno.

"Vrlo jednostavno - prije nego što odeš do trgovine ili se javiš na bitan videopoziv, malo ćeš se urediti. Isto tako i ja za svoje društvene mreže", objašnjava Mišković.

image
PRIVATNA ARHIVA

S druge strane, Kulaš tvrdi da se nikada ne sređuje ciljano za Instagram, već to dođe spontano, ovisno o danu i vremenu kojim raspolaže. Ipak, s obzirom na to da je pomoću filtera za uljepšavanje moguće promijeniti cjelokupni izgled u nekoliko koraka te da ove platforme ne koriste isključivo samosvjesni, zreli ljudi, već i maloljetnici koji često online svijet izjednačavaju sa stvarnim, važno je da se normalizira nesavršenstvo i razgovara o lažnim idealima ljepote koje adolescenti vide u online prostranstvima, naglašava Ćubelić.

"O ovoj temi treba javno pričati i ukazati mlađim djevojkama na to da njihovo samopouzdanje ne smije ovisiti o fizičkom izgledu. Treba ih naučiti da ulažu u svoj karakter i sebe kao osobu te da im to bude jedino mjerilo njihove vrijednosti", zaključuje psihologinja.

Edukacija preko Instagrama

Osim što je zaposlena kao voditelj ljudskih resursa u oxfordskoj IT firmi, Ćubelić kreira i objave za Instagram stranicu psy.cro, na kojoj svakodnevno promovira edukativni, psihološki sadržaj i potiče svoje pratitelje na brigu za mentalno zdravlje.

Virtualne navike mladih

O svojim virtualnim navikama izjasnile su se i Martina Legović i Sara Kremzir, studentice novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, kojima je Instagram samo hobi. Obje vole pratiti modne trendove i sadržaj koji plasiraju neki influenceri, ali pomno biraju čemu će pridavati pozornost jer su svjesne negativne strane Instagrama i široko dostupnih filtera.

"Trudim se ne koristiti ih, eventualno nekada preferiram one koji mi ne mijenjaju izgled lica jer smatram da nije poanta biti savršen, kako u stvarnom, tako ni u virtualnom svijetu", pojašnjava Legović.

Kremzir priznaje da iako filteri ne utječu na nju, previše vremena provodi na Instagramu, pa joj se čini da stalno nailazi na slične, "šablonske" fotografije na kojima su svi uvijek nasmiješeni i trude se izgledati savršeno.

Vezani članci
20. ožujak 2023 22:39