Metalurški fakultet prkosi predrasudama: na njemu je čak 43 posto studentica što povijesno gledano nije trend u tehničkim strukama, a bori se i s mitom da studij nije dovoljno "moderan" jer je izniknuo iz Željezarije Sisak. Ipak, govorancijama unatoč, studijski programi danas su daleko odmakli od tih početaka, a fakultet i dalje neumorno radi na modernizaciji sustava i studija. Tako je sredinom svibnja ove godine osnovan Gospodarski savjet Metalurškog fakulteta čiji je cilj okupiti stručnjake iz sfere akademske zajednice i gospodarstva da bi razmatrali pitanja visokog obrazovanja, znanosti i suradnje s gospodarstvom.
"Nažalost, medijska popularnost nije proporcionalna vrijednosti već aferama", žali se dekanica prof. dr. sc. Zdenka Zovko Brodarac i objašnjava da time značaj metalurške industrije u ukupnoj industrijskoj proizvodnji Hrvatske nije dovoljno vidljiv u široj javnosti i medijima.
Povezivanje znanosti i gospodarstva
Brojke pak govore drugu priču. Metalurška industrija čini više od 18 posto čitave industrijske proizvodnje te čak 24 posto ukupnog robnog izvoza Hrvatske. A temelj toga upravo je Metalurški fakultet na kojem se školuju generacije stručnjaka već dugi niz godina.
Na ovom fakultetu odavno je prepoznata važnost povezivanja znanosti i gospodarstva, ali i bliske suradnje, naglašava dekanica. Osnivanje Savjeta jedan je od načina da se ta suradnja i ostvari. Objašnjava da zadaće Savjeta uključuju: stvaranje poticajnoga okruženja na Fakultetu u suradnji s gospodarstvom te predlaganja aktivnosti u svrhu rješavanja njihovih potreba i njihovog dinamičnijeg razvoja, praćenje i predlaganje prilagodbi nastavnog programa trendovima tržišta rada i razvoja tehnologije, poticanje razvijanja studijskih programa…
Studentima će biti drago čuti da se planira i financijska potpora odabranih istraživanja, projekata, predlaganje gostujućih predavača iz struke, organiziranja stručnih praksi i stručnih posjeta, prijenos znanja i iskustva iz realnoga sektora prema Fakultetu i obrnuto, poticanje organiziranja radionica, skupova i drugih oblika cjeloživotnog obrazovanja, poticanje izvrsnosti kroz stipendiranje studenata, kao i zapošljavanje završenih studenata te stvaranje ozračja u društvu u kojem je znanost neizostavni čimbenik razvoja gospodarstva.
Što se zapošljavanja tiče, tu nisu zabrinuti. Na svoje su studente vrlo ponosni, ističe dekanica.
"Kontinuirano pratimo trendove na tržištu rada direktnim kontaktom s našim završenim studentima i preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz kojih je vidljivo da se metalurzi zapošljavaju u roku od nula do tri mjeseca od završetka studija što znači da neki počinju raditi u struci već tijekom studiranja", objašnjava.
Suradnjom do zadržavanja ljudskih resursa
Predsjednik Gospodarskog savjeta Metalurškog fakulteta Ivan Majstorović objašnjava da je izazova u industriji svaki dan sve više, a Savjet će nastojati odgovarati na njih. Već na samoj konstituirajućoj sjednici Gospodarskog savjeta, a s obzirom na svjetsku situaciju s proizvodnjom i dobavom energenata, razvila se i rasprava na tu temu. Govora je bilo i o energetskoj učinkovitosti i zaštiti okoliša u proizvodnji, kaže Majstorović.
"Akademska zajednica mora biti na raspolaganju gospodarstvu da bi gospodarstvo postalo konkurentnije. Kad je gospodarstvo konkurentnije, onda je i vidljivije pa su i Metalurški fakultet, Gospodarski savjet, ali i metalurgija kao industrija vidljiviji", naglašava Majstorović.
Dekanica i Predsjednik slažu se da planove Fakulteta i gospodarskog sektora treba strateški osmišljavati. Misija promišljanja strateškog razvoja struke temelji se na poticanju inovacija i njihovoj komercijalizaciji, predlaganju aktivnosti s ciljem unapređenja visokog obrazovanja, praćenju tržišta rada te populističkom aktivizmu, a trebala bi iznjedriti potrebe poslodavaca i na taj način utjecati na ishode učenja kroz obrazovne programe, nabraja Zovko Brodarac.
Kao primjer za strateške investicije Majstorović je istaknuo Poljsku, Češku i Slovačku koje su upravo u tu suradnju investirale ogromna sredstva iz Europskih fondova jer je to s ekonomskog stanovišta garantiralo ulaganje u visoke proizvodne tehnologije, osiguralo tvrtkama proizvodnju s visokom dodanom vrijednošću, kontinuitet istraživanja i razvoja na relaciji akademska zajednica – gospodarstvo i time konkurentnost na svjetskom tržištu te ono najvažnije: privuklo i zadržalo ljudske resurse.
"Hrvatska mora temeljiti svoj gospodarski rast i razvoj na znanju i inovacijama te boljem povezivanju akademske zajednice s gospodarstvom. Ulaganjem u znanje i znanstvenu izvrsnost postići će se jačanje konkurentnosti te tehnološki napredno i izvozno orijentirano gospodarstvo", naglašava Majstorović.
Dodaje da su Savjeti poput Gospodarskog savjeta Metalurškog fakulteta sjajna platforma za što kvalitetnije povezivanje akademske zajednice i gospodarstva, da bi svi zajedno što spremniji odgovorili na sve izazove u budućnosti.
