StoryEditor

ŽIVJELA INFLACIJA Svaki mjesec nova borba, od ovakve studentske plaće ‘plivamo‘ u troškovima

‘Meni 90 posto plaće odlazi na plaćanje onoga što obavezno moram platiti i bez čega se jednostavno ne može‘, naglasila je studentica Nikolina Žugec

03/10/2022 u 09:57 h
13978
UNSPLASH

Sve veće cijene gotovo svih energenata, birokratskih usluga, proizvoda, higijenskih potrepština, neophodnih namirnica, a zatim i svega onoga što smo možda prije tri godine dobivali besplatno, u nagovještaju recesije dovode do jednostavnog zaključka. Nisu skupe samo materijalne stvari, već je skupa cijena života. Danas i onog studentskog. Nakon izazovnih godina učenja pod povećalom potresa i korone, na nadoplatu je s vremenom došla inflacija. Uz prethodna dva zla, odluka na studiranje danas postaje najskuplja investicija.

Danas imaš, sutra nemaš

Činjenica da studiranje nije uvijek samo odlazak na predavanja, učenje ili pisanje seminara te da za neke ono nije sinonim za izlaske ili ispijanje kave tijekom rupa u rasporedu, najbolje je poznata upravo onim studentima koji to isto studiranje samostalno financiraju. Studentski dom ili stan, hrana, režije, prijevoz, a zatim sve ostalo od onoga što ostane – jer raditi uz fakultet i nije najsretnija opcija. No, nekima nije ostavila mogućnost izbora.

"Jednostavno splet životnih okolnosti. Morala sam se odseliti od roditelja i započeti živjeti samostalno. Pauzirala sam dvije godine fakulteta da si skupim novac za prvu godinu, tako da sam u potpunosti bila svjesna da se moram financijski osamostaliti. Žao mi je što nisam imala djetinjstvo i završavala srednju školu s osmijehom na licu nego sam bila zabrinuta što ću i kako dalje", priznala je Robertina Rajter, studentica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Robertina takvim tempom živi, radi i studira već četiri godine, a dodatan izvor prihoda od nedavno su joj postale i društvene mreže jer se jedan običan student s današnjim cijenama teško može natjecati. Najviše novca odlazi joj na kompletni paket najma stana, a zatim na gorivo koje iz dana u dan povećava svoju financijsku vrijednost.

'Žao mi je što nisam imala djetinjstvo i završavala srednju školu s osmijehom na licu nego sam bila zabrinuta što ću i kako dalje', istaknula je Robertina

"Što se tiče financijskog plana za nadolazeće razdoblje, počela sam si nešto pisati, međutim mislim da će mi to sve pasti u vodu zato što ću se kao i svi ljudi morati priviknuti na euro. Mislim da ljudi nisu ni svjesni što nas čeka, a i mene je jako strah kako će to funkcionirati. Imam neki svoj fond štednje koji mi je onako za crne dane. Nadam se da ga ipak neću morati koristiti", komentirala je i svoje pripreme za novo stanje na tržištu od početka nove godine.

Euro je priča za sebe, nešto kao dugoročna reforma koja će transformirati financijsku vrijednost kakvu je Hrvatska do sada poznavala. Bili studenti spremni ili ne, punjenje studentske košarice računat će se malo drugačije, a štednja postati formula za preživljavanje.

"Ja u dućan ne idem ako nemam popis onoga što trebam kupiti. Znači prije nego ja idem u dućan, to su velike pripreme. Zapišem si apsolutno sve što mi treba, a uz to i cijene. Preko limita ne idem", svjedoči Robertina.

‘Zarađujem i za kruh svojih roditelja‘

Da joj je financijska samostalnost započela u realno ranoj dobi ističe i Nikolina Žugec, studentica sestrinstva koja od svoje 15. godine zarađuje za svoj, ali i kruh svoje obitelji. Kako je tada još uvijek bila maloljetna, život ju je prisilio da obavlja rad s dnevnom ili tjednom isplatom na ruke. Od konobarenja do čuvanja djece, i to sasvim sama.

"Odlučila sam otići u srednju školu u Zagreb jer mi se nije sviđala sredina u kojoj sam odrastala i nije mi nudila nikakve mogućnosti. Odlazak od obitelji podrazumijevao je da ću manje više sve troškove života u velikom gradu morati snositi samostalno jer moji su roditelji su nezaposleni, odnosno rade na poljoprivredi, ali od toga na kraju ima više troškova nego zarade", prisjetila se Nikolina.

'Ovako i onako sam iz mjeseca u mjesec što bi se reklo 'krpala kraj s krajem'', iskrena je Nikolina

S vremena na vrijeme u regulaciji troškova svojom bi joj mirovinom pomagala pokojna baka, no ona je u međuvremenu tijekom Nikolininog prelaska iz srednje škole na fakultet umrla, a time su svi troškovi života njenih roditelja prema svim zakonima i pravilima pali na Nikolinu.

"S obzirom na to da sam izvanredna studentica, moram platiti godinu školovanja na fakultetu te nemam prava na stipendiju. Izvanredni studij odlučila sam upisati iz razloga da mogu i raditi, jer sve i da primam državnu stipendiju, ona mi ne bila ni približno dovoljna da podmirim sve troškove", iskrena je Nikolina.

Studente je sramota svoje satnice

Do sada je zato kombinirala dva do tri studentska posla, ne samo zbog većih troškova nego i potplaćenosti studenata. Studentske satnice su smiješne, dok cijene dostižu vrtoglave iznose. S tim se slaže i Robertina koja naglašava da su današnji studenti jeftina radna snaga, a poslodavci ih u firmama često diskriminatorno oslovljavaju samo sa "studenti". S druge strane Nikolina je doživjela i situaciju kada se poslodavca svaki mjesec treba vući za rukav kao da studentima isplata plaće nije toliko hitna.

"Trenutna inflacija mi stvara veliki problem jer sam ovako i onako iz mjeseca u mjesec što bi se reklo ‘krpala kraj s krajem‘, a kamoli sada. Meni 90 posto plaće odlazi na plaćanje onoga što obavezno moram platiti i bez čega se jednostavno ne može, tako da za trošenje na neke stvari koje bih možda željela i ne ostane puno", nastavlja Nikolina.

Međutim, postoje i dani kada su rashodi jednostavno veći od prihoda, a samostalan život u takvim slučajevima težak za preživljavanje.

"Još prije nekoliko godina uspjela sam upoznati divne ljude za koje znam da će mi uskočiti s novcima kad zagusti. Uvijek mi kažu - ‘Uzmi i ne moraš ništa vraćati, znaš da mi imamo‘. Bez obzira na to nikad nisam od nikoga uzela novce, a da ih nisam vratila od sljedeće plaće jer najljepši je osjećaj kad nikome ništa ne duguješ i kad imaš ono što zaradiš vlastitim rukama", zaključuje sjetno.

Jedna plaća samo za benzin

Ni onim studentima koji u vrhuncu ove inflacije pokušavaju biti svoj vlastiti poslodavac nije lako. Pokretanje bilo kakve djelatnosti, osim puno papirologije, ostavlja mlade i u debelom minusu. Zbog popriličnog troška, studentski posao sa strane je neizbježan.

"U slobodno vrijeme se bavim pirsanjem, ali je nažalost u Hrvatskoj teško s time uspjeti. Svima je poznato koliko je mukotrpno otvoriti nešto svoje uz našu birokraciju i ostale ljepote otvaranja te pokušavanja opstanka vlastitog obrta. Kako poskupljuje sve, tako i sav meni potreban materijal. To je vidljivo i u drastičnim poskupljenjima u piercing studijima", osvrnula se Dorotea Jagić, studentica novinarstva.

Ipak, Dorotea najviše novca od studentskog posla izdvaja i dalje na gorivo te automobil, a osim toga ističe da su i cijene parkinga u Zagrebu previsoke. Jedan sat u nekim zonama iznosi i do 15 kuna, dok prosječan student na fakultetu provede do sedam sati. Računica je jasna, zato se studentima i dalje bolje isplati koristiti javni prijevoz.

"Dok je gorivo bilo više od 13 kuna po litri, ja sam doslovno radila samo za benzin. Sjećam se da sam 2019. godine sa satnicom od 30 kuna bila stvarno u dobroj financijskoj situaciji i mogla sam si priuštiti sve što sam htjela, dok sad sa satnicom od 35 kuna zapravo jedva preživljavam", dodaje Dorotea uz prigovor da je današnja minimalna satnica premala za potrebe jednog samostalnog studenta.

Sam svoj majstor je najjeftiniji majstor

Iako često postoje predrasude da je studentima na privatnim fakultetima financijska situacija sasvim stabilna, Mateo Šobak, student sportskog menadžmenta na Libertasu, s takvim se razmišljanjem ne slaže. Cijena školarine veliki je obiteljski izdatak, a on ga mora opravdati. Tijekom akademske godine stanuje u studentskom domu, no kući u malenom mjestu izvan Zagreba odlazi često jer mu je jedan od izvora zarade pružanje poljoprivrednih usluga. Berba i žetva žitarica, baliranje, a zatim prodaja krastavaca, krumpira i ulja. No, osim toga, Mateo je pronašao i način kako uštedjeti za svoje roditelje.

"Pošto je kod kuće faza renoviranja te skoro uvijek ima posla, i kod interijera i eksterijera, ja odradim većinu poslova za koje bili platili nekog radnika. Možda to nije 100 posto odrađeno kako bi neki radnik odradio, ali tako onda ostane dosta novca. Istovremeno naučim neke stvari koje će mi možda trebati u budućnosti gdje opet neću trebati plaćati nekoga, već ću ja to odraditi i tako uštedjeti", istaknuo je Mateo.

Dodao je i da bez dodatnog rada svoj fakultet ne bi imao mogućnost studirati jer osim školarine tu su često ostale potrebe poput hrane, odjeće, karata za prijevoz ili opreme za vježbanje, a sve to iziskuje određenu svotu novca koju nema svaki studentski novčanik.

Utrka s vremenom

Kad je riječ o kombiniranju posla i fakulteta, ponekad je teško sve izbalansirati. U slučajevima punog radnog vremena, za ono slobodno ostane jako malo ili nimalo.

"Ove godine imala sam predavanja od 15 do 21 četiri dana u tjednu iako sam radila od 7 do 15 isto svaki dan, što znači da sam se u šest ustajala, u sedam bila na poslu, a od 15 do 21 bila na fakultetu. I tako četiri mjeseca. To je bilo jako teško i financijski i fizički i psihički", prisjetila se Robertina.

"Bilo je razdoblja kada sam ujutro imala praksu u bolnici nakon koje bih trčala na posao odraditi dva sata, pa s posla na predavanja, a poslije predavanja opet na posao u noćnu smjenu. Za spavanje sam imala dva do tri sata. Tada sam govorila da bi dan trebao imati barem osam sati više da bih ja stigla napraviti sve što moram i posvetila pažnju ljudima oko sebe. Nisam imala niti jedan slobodan dan", nadovezuje se Nikolina.

Također, na fakultetima, ali u sklopu Sveučilišta upravo zbog ovakvih financijskih pitanja nedostaje podrške, razumijevanja, no i konkretnih savjetovališta kojima bi se studenti mogli obratiti. Nedostaje ih općenito u Hrvatskoj jer u teoriji rad uz fakultet i samostalno financiranje zvuči izvedivo, ako ne i jednostavno. Ipak, uz omjer današnjih cijena te isplaćenog rada, u praksi bi se to samo moglo nazvati životarenjem.

Vezani članci
22. veljača 2024 07:10