Otkako je donesena odluka da se ovogodišnje Svjetsko prvenstvo u nogometu održi u Katru, u prvom planu umjesto nogometa našle su se razne kontroverze. Od sumnje na korupciju dužnosnika FIFA-e koji su izglasali da Katar bude domaćin prvenstva, do problema vezanih uz nepoštivanje ljudskih prava te zabrane točenja alkohola, a naposljetku i problema klimatskih promjena, čini se kao da je Svjetsko prvenstvo u Katru postalo poligon za aktivizam.
Problemi od početka
Unatoč svim argumentima protiv Katra kao domaćina prvenstva, FIFA je 2010. godine, uz Rusiju koja je također bila sporna, izglasala Katar. U javnosti se postavljalo pitanje kako je moguće da jedna tako mala država, koja se nikada nije uspjela kvalificirati na Svjetsko prvenstvo te nije imala dostatnu nogometnu infrastrukturu, kao ni ostale potrebne uvjete za održavanje prvenstva, uspjela dobiti ulogu domaćina, a s druge strane puno kompetentnije zemlje poput Sjedinjenih Američkih Država nisu.
Takva odluka FIFA-e potaknula je optužbe da su dužnosnici te organizacije prihvatili mito, u zamjenu da glasaju za Katar. Te su optužbe odbačene, no kasnije je 18 od 24 članova izvršnog odbora FIFA-e bilo istraživano zbog sumnji na korupciju i kršenje zakona, prenosi Axios. Iako optužbe protiv FIFA-nih dužnosnika nisu dokazane, ugled organizacije je ipak oštećen. Novi izvršni odbor ogradio se od odluka prijašnji članova, no u medijima se može vidjeti da FIFA promovira ideju popularizacije nogometa u drugim dijelovima svijeta te time i dalje brani odluku da Katar bude domaćin Svjetskog prvenstva.
Bilo da se radi o pravima žena, radnika ili manjinskih skupina, ljudska prava u Katru vrlo su ograničena. Nakon što je Katar dobio ulogu domaćina prvenstva, bilo je potrebno izgraditi stadione, hotele, autoceste i ostalu infrastrukturu. Katarske su se vlasti tada okrenule stranim radnicima koji su bili znatno jeftinija radna snaga. Strani radnici danas čine gotovo 85 posto populacije, a veliki dio njih u Katar je došao s juga Azije. Uvjeti u kojima su bili primorani raditi bili su izrazito teški.
Iskorištavanje radnika
Prošle je godine The Guardian donio istraživanje u kojemu tvrdi da je u Katru od 2010. godine, odnosno otkad je zemlja dobila domaćinstvo, poginulo više od 6500 stranih radnika. Ipak, ta je procjena upitna jer se radi o stranim radnicima općenito, a ne o stranim radnicima koji su sudjelovali na pripremnim radovima.
Hassan Al-Thawadi, glavni tajnik organizacijskog odbora Svjetskog prvenstva u Katru, kazao je da se broj stranih žrtava kreće između 400 i 500, no prema drugim organizacijama ta je brojka daleko veća. Tako je organizacija Human Watch Rights objavila da postoje "jasni dokazi o tisućama smrti radnika migranata uoči Svjetskog nogometnog prvenstva". Ipak, procjene o tome koliko je radnika doista poginulo za vrijeme radova se razlikuju.
Neki od stranih radnika svjedočili su da su za vrijeme rada često za obroke dobivali pokvarenu hranu, a umjesto dovoljno vode, dobivali bi led kako bi što manje pili. Također, najčešće su bili smješteni u male prostorije u kojima bi spavalo po desetak radnika. Katarske vlasti tvrde da su znatno radili na poboljšanju radnih uvjeta za strane radnike, no čini se da to ipak nije dovoljno, objavio je PBS.
Javnost i mnogi nogometni savezi u Europi izrazili su i brigu za žene te pripadnike LGBT zajednice u Katru. U toj su državi ženama često uskraćena osnovna ljudska prava, dok je homoseksualnost proglašena ilegalnom. Također, pojavilo se pitanje sloboda govora i koliko je ona ograničena u Katru. Naposljetku, osim problema vezanih uz ljudska prava, raspravu je potaknulo i obećanje da će prvenstvo biti ugljično neutralno kako bi se što manje utjecalo na klimatske promjene, na što su mnogi stručnjaci upozorili da je to obećanje ostalo neispunjeno.
Bojkot nogometaša i zvijezda
Nekolicini reprezentacija koje su htjele pokazati podršku diskriminiranoj LGBT zajednici, FIFA je zabranila da nose kapetanske trake s duginim bojama s objašnjenjem da se trebaju fokusirati na nogomet, a ne na politiku. Zbog zabrane FIFA-e njemački reprezentativci su u znak prosvjeda prije početka jedne od utakmica rukom prekrili svoja usta.
Upravo u Njemačkoj se posebno istaknula kampanja za bojkot Svjetskog prvenstva u Katru koju su podržali mnogi klubovi, igrači i navijači. Spor se prelio i na političare pa je njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser kritizirala domaćinstvo u Katru, ali je ipak posjetila Katar na utakmici Njemačke i Japana, piše EuroNews. U Španjolskoj i Francuskoj pojedini gradovi, među njima i Pariz, također su prije početka prvenstva odlučili blokirati navijačke zone u kojima su se trebale prikazivati utakmice, no francuski predsjednik Emmanuel Macron ideju bojkota je odbacio i otputovao u Katar na polufinalnu utakmicu Francuske i Maroka.
Osim nogometaša poput legende Manchester Uniteda, Francuza Erica Cantone, svjetsko nogometno prvenstvo zanemarile su i pjevačke zvijezde koje su odbile nastupiti na otvorenju poput Roda Stewarta, Due Lipe i Shakire koja je svoj nastup otkazala u zadnjem trenutku. One zvijezde koje su naposljetku nastupile na otvorenju poput glumca Morgana Freemana suočile su se s raznim kritikama.
Prvenstvo se približilo kraju unatoč svim problemima i kontroverzama, a nastojanja određenih grupa i pojedinaca da ukažu na etička pitanja održavanja prvenstva donekle su urodila plodom. Svjetsko prvenstvo u Katru ostat će zapamćeno po mnogočemu, ali i kao svojevrsni poligon za aktivizam.
