StoryEditor

REGULACIJA ILI CENZURA Turski potres pokazao pukotine u medijskom sustavu: ‘Kažnjavanje medija radi kritiziranja vlasti šteti demokraciji‘

Kažnjeni su mediji koji su kritizirali odgovor vlasti na prirodnu katastrofu, a Zeliha Hepkon s Ticaret Sveučilišta u Istanbulu smatra da su ovim kaznama prekršena prava građana da budu informirani

18/05/2023 u 08:25 h
<p>Kažnjavanjem medija prekršena su prava građana da budu informirani, smatra turska profesorica</p>
Kažnjavanjem medija prekršena su prava građana da budu informirani, smatra turska profesoricaPIXABAY

Sloboda medija, kao ključ demokracije, posljednjih nekoliko godina bilježi sve lošije rezultate u Turskoj. Prema indeksu slobode medija, kojeg sastavlja organizacija Reporteri bez granica, Turska je tek 165. od 180 zemalja. U odnosu na prethodno izvješće kada je bila 149., to je pad za 16 mjesta.

U dva desetljeća dugoj vladavini predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, medijski je pluralizam znatno smanjen. Većina medijskih kuća proizvodi sadržaj koji je državno reguliran, dok je samo nekolicina još uvijek neovisna u svom radu. Ovakva se situacija posebno očitovala nakon razornih potresa na jugoistoku Turske u veljači, kada su televizijski kanali Halk TV, TELE 1 te FOX TV dobili novčane kazne zbog prenošenja sadržaja kojim se kritizirala državna reakcija na katastrofu, a što je na zapadu prozvano i pokušajem cenzure.

Polarizacija temeljni problem

Profesorica Oya Saki Aydin s Ticaret Sveučilišta u Istanbulu kaže da je nekoliko godina unatrag turska medijska scena postala izrazito polarizirana što je rezultiralo različitim vrstama medijskog izvještavanja, a to se posebno očitovalo u kriznim situacijama kao što je katastrofalna serija potresa ove godine. Ističe da je polarizacija medija glavna prepreka neovisnom i objektivnom novinarstvu jer pronalazak neutralnih i ispravnih podataka postaje gotovo nemoguć zadatak te naglašava da je upravo polarizacija temeljni problem turskih medija.

Zakon usvojen u listopadu prošle godine predviđa zatvorsku kaznu do tri godine za širenje dezinformacija

Profesorica Zeliha Hepkon, također s Ticaret Sveučilišta, smatra da je još jedna prepreka objektivnom novinarstvu i način na koji se vijesti danas prenose. Osvrće se na personalizaciju i dramatizaciju podataka uz pomoć posebnih efekata ili glazbe gdje dolazi do pobuđivanja raznih emocija umjesto do širenja ispravnih informacija.

"Sloboda medija osnova je za demokraciju. Kažnjavanje medija radi kritiziranja i širenja vijesti šteti i demokraciji i samom novinarstvu", ističe profesorica Aydin.

No, na upit smatra li da postoji mogućnost cenzure u slučaju kažnjavanja FOX-a i Halk TV-a zbog prenošenja vijesti o potresima, odgovara da ne razumije pitanje u potpunosti.

Kažnjavanje kritičkog novinarstva

Profesorica Hepkon na isto pitanje odgovara da je kažnjenim medijskim kućama gledanost porasla nakon potresa upravo zbog njihova kritičkog stava prilikom prenošenja vijesti, a činjenicu da su za to kažnjeni smatra kršenjem prava građana da budu informirani.

"Turski predstavnik u Reporterima bez granica, Erol Onderoglu, izrazio je zabrinutost zbog činjenice da postoje pokušaji zabrane kritiziranja vlasti i kako su se odgovorni ljudi nosili s posljedicama potresa", ističe profesorica Hepkon.

Izrazila je zabrinutost i u određenim restrikcijama na društvenim mrežama nakon potresa, posebice na Twitteru i TikToku. Dva dana nakon potresa, na nekoliko je sati došlo do prigušivanja pristupa Twitteru. No, nakon pobune javnosti, restrikcije su prekinute.

Država bi trebala do određene mjere regulirati medije, ali važno je da su mediji, sudstvo i drugi dijelovi društva neovisni, smatra profesorica Aydin

"Društvene mreže igrale su veliku ulogu nakon potresa jer su dale prostor za organiziranje pomoći potresom zahvaćenim područjima", smatra Hepkon.

Paško Bilić, viši znanstveni suradnik iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu, objašnjava da nema dileme kako je u ovom slučaju u pitanju cenzura te navodi i da te kazne iz političke perspektive uopće nisu iznenađenje.

"Bitno je naglasiti da Erdoganova vladavina nikada nije bila potpuno dominantna. Turska je duboko podijeljena zemlja u kojoj, uz konzervativne političke strukture, postoji vrlo snažan liberalni dio populacije. Situacija postaje sve zaoštrenija zbog izbora u svibnju pa se i mali broj kritičkih glasova novčanim kaznama nastoji utišati", ustvrđuje Bilić.

Potreba za regulacijom

Profesorica Aydin zalaže se za to da bi svaka država trebala, do određene mjere, regulirati medije. No, naglašava da je ujedno vrlo bitno imati i neovisno sudstvo i neovisne medije te javno mišljenje temeljeno na ispravnim informacijama jer bez tih aspekata, svaka se situacija može iskoristiti na način štetan za nekoga.

Bilić komentira zakon usvojen u Turskoj u listopadu prošle godine kojim se nastoji spriječiti širenje lažnih vijesti kao pokušaj zakonskog proširenja kontrole i cenzure slobode izražavanja putem interneta i društvenih mreža.

"Predviđene su zatvorske kazne do tri godine za govor koji veoma nejasno definira što su to dezinformacije. Sve međunarodne organizacije, uključujući i Vijeće Europe, osudile su ovaj zakon i pozvale Tursku na njegovo povlačenje", poručuje Bilić.

Profesorica Hepkon smatra da društvene mreže trebaju biti regulirane jer su u današnjem svijetu dezinformacije potencijalno vrlo opasne. No, napominje da treba uzeti u obzir sve – dakle mišljenje i struke i vlasti kao i opozicije, ali i civilnog društva.

Hepkon nije kritizirala zakon, ali ističe da bi se praksa koju nalaže taj zakon trebala primjenjivati upravo zbog širenja lažnih informacija i uznemiravanja javnosti.

Što mladi u Turskoj misle o stanju medija?

Ceren Guner, studentica politologije u Istanbulu, smatra da u osnovi nepristranost medija uopće ne postoji.

"Svačija se mišljenja razlikuju te se svi ponašaju u skladu sa svojim uvjerenjima, zato je nepristranost nemoguća", tvrdi Ceren.

Ona nastoji pratiti medije iz više izvora, istovremeno i one naklonjene vlasti i one naklonjene opoziciji, a najviše joj smeta koliko obje strane demoniziraju jedna drugu.

Ističe da u Turskoj često dolazi do uklanjanja određenih novinarskih sadržaja te blokiranja internetskih sadržaja.

"Naši mediji nisu dovoljno slobodni, prostor koji imaju je jako ograničen. Uz novi zakon o širenju lažnih vijesti, mediji su još više ograničeni", kaže Ceren.

U novom zakonu vidi mogućnost pokušaja kontroliranja informacija te prikrivanja stvarnog stanja stvari od javnosti. Napominje i da su novinari često žrtve prijetnji upravo zbog pokušavanja razotkrivanja informacija.

Mucahit Dogan, student u Istanbulu, slaže se s Ceren po pitanju slobode medija te i on smatra da je u stvarnosti neutralnost medija nemoguća.

Ne prati toliko domaće medije no zna da kada se želi informirati, mora kritički razmišljati o dostupnim informacijama.

Mucahit, za razliku od Ceren, podržava novi zakon jer smatra da je, pogotovo nakon potresa, po medijima kružilo puno dezinformacija koje su stvarale paniku u društvu.

Vezani članci
23. travanj 2024 05:48