Mladi danas najviše informacije pronalaze na društvenim mrežama, ali im istovremeno najmanje vjeruju, upozorili su stručnjaci na panelu posvećenom širenju dezinformacija i utjecaju na generaciju od 14 do 29 godina. Prema Kosti Bovanu s Fakulteta političkih znanosti, takav način konzumacije vijesti mijenja način na koji mladi oblikuju političke stavove.
"Podatci govore da se mladi najviše informiraju putem društvenih mreža, ali im najmanje vjeruju", rekao je, dodajući da većina mladih ne otvara portale izravno, nego informacije vidi tek kad im ih algoritam ponudi.
Bovan ističe da se politički stavovi mladih ne mogu objašnjavati samo njihovim godinama. "Teško je razlučiti je li stvar nečijeg političkog stava ili ponašanja samo zato što je ta osoba mlada ili je stvar u tome što pripada određenoj generaciji", rekao je. Pojašnjava da oni koji su odrastali devedesetih i dalje nose posljedice tog razdoblja.
"Netko tko je odrastao 90-ih moguće je da je obilježen s tim političkim iskustvima u ostatku svog života i onda će ta osoba zadržati takve stavove u ostatku svog života". Mladi, dodao je, standardno znaju manje o politici, skloniji su birati manje stranke, a izlaznost na izbore im je manja u odnosu na starije generacije.
Opasnost algoritamskih mjehurića
Istraživanje provedeno u travnju 2024. godine na 700 i nešto ispitanika između 14 i 29 godina, koje je predstavio Nikola Baketa iz Instituta za društvena istraživanja, pokazalo je i rodne razlike. Dok djevojke provode više vremena na društvenim mrežama, mladići češće prate portale i vijesti. Moderatorica Svjetlana Knežević pritom je navela kako mladi najviše vjeruju televiziji, koju prati oko 40 posto njih, premda se dominantno informiraju digitalno.
Da dezinformacije imaju snažan učinak, Baketa je ilustrirao primjerom s radionice održane prije mjesec dana u srednjoškolskom učeničkom domu.
"Jedan učenik bio je prilično siguran u sve što govori… ne samo da imamo najmanje stope femicida, nego u Hrvatskoj žene više ubijaju muškarce nego muškarci žene", rekao je. Mladić je tvrdio da je "sve provjerio" i da nije čuo za slučajeve u kojima muškarci ubijaju žene, što pokazuje snagu algoritamskih mjehurića koji stvaraju privid provjerenih činjenica.
Mediji šire negativu
Složen odnos prema medijima dodatno otežava uključivanje mladih u društvene i političke procese. Baketa je rezultate fokus grupa opisao kroz izjavu jednog sudionika.
"Ja namjerno ne pokušavam ništa jedino što pratim je nekakve svjetske aktivnosti. Mislim da je dobro ne biti toliko politički aktivan".
Prema njegovim riječima, ovakvi stavovi posljedica su prekomjerne negativnosti u medijima.
"Nisu samo dezinformacije problem nego su problem i negativa koja se širi". Mladi društvene mreže ne koriste samo zato što im je takav format prirodan, nego i zato što su im drugi izvori postali teško upotrebljivi.
"Portali su postali do te mjere komercijalizirani da vi morate tražiti vijesti i zbilja je jako teško doći do točnih i konkretnih informacija", rekao je Baketa. Zbog toga mladi dodatno tonu u algoritamske obrasce i nelinearno praćenje medija, dok ih tradicionalni mediji poput radija, tiska i televizije gotovo uopće ne privlače.
U raspravi o medijskoj pismenosti naglašena je potreba za snažnijom ulogom obrazovanja, no Baketa upozorava da to nije dovoljno bez šire društvene infrastrukture.
"Nije sve uvijek jednosmjerna cesta, nego treba prepoznati taj potencijal i raditi s tim mladim ljudima, a nažalost kod nas se ni na jednom nivou ne radi", rekao je te dodao "ne možemo ne raditi ništa, a očekivati puno od mladih".
Mladi se nalaze u paradoksalnoj situaciji, informirani su više nego ikad, ali uz najmanje povjerenja i najviše izloženosti dezinformacijama. To oblikuje njihove stavove, ponašanja i politički angažman, dok društvo još uvijek traži načine kako ih zaštititi od posljedica života u algoritamskom okruženju.
