Danas okupljanja predvodi nova generacija mladih koja dosad nije imala značajniju ulogu u političkom aktivizmu. Njihovi zahtjevi ostaju jasni: slobodni izbori, oslobađanje političkih zatvorenika i kraj dugotrajne represije. Vide i da se politička realnost ne mijenja sukladno njihovoj volji. Vladini i vojni dužnosnici koje je UN-ova istraga označila odgovornima za zločine protiv čovječnosti i dalje su na vlasti, bez naznaka da će biti pozvani na odgovornost.
"Ne može se reći da je Venezuela uistinu na putu reforme ljudskih prava sve dok se taj represivni aparat ne demontira“, rekla je gđa. Quintero, sudionica u prosvjedu, izvijestio je UN.
Desetljeće nezadovoljstva
Studentski prosvjedi u Venezueli imaju dugu i složenu povijest. Još 2014. godine studenti su po prvi put izašli na ulice, izražavajući nezadovoljstvo zbog nesigurnosti, političke situacije i sve težih ekonomskih uvjeta.
Vrhunac je bio 2019. godine, kada su prosvjednici zahtijevali odlazak Nicolása Madura, predsjednika Venezuele s vlasti, uspostavu prijelazne vlade te održavanje slobodnih izbora. Pokret je predvodio Juan Guaidó, kojeg su mnoge države priznale kao privremenog predsjednika, izvijestila je Libela.org. Tada prosvjedi nisu uspjeli. Ključnu podršku Maduro je zadržao u vojsci, državne institucije ostale su pod kontrolom vlasti, a strah i represija postupno su ugušili otpor.
Nakon toga uslijedilo je razdoblje slabijeg intenziteta prosvjeda, tijekom kojeg su mnogi građani izgubili vjeru u brze političke promjene.
Prosvjedi su ponovno izbili 2024. godine u Caracasu, nakon spornih predsjedničkih izbora. Vlasti su odgovorile raspoređivanjem vojske i policije diljem zemlje, dodatno pojačavajući napetosti, pisao je HRT.
SAD želi razvoj u tri faze
Sjedinjene Američke Države (SAD) izvele su specijalnu vojnu operaciju u noći na 3. siječnja 2026. u Caracasu, glavnom gradu Venezuele. U toj akciji američke snage su upale u Madurovu rezidenciju i potom ga priveli. Od Madurovog uhićenja, bivša potpredsjednica Delcy Rodríguez preuzela je vlast i blisko surađuje sa Sjedinjenim Državama, piše BBC.
Washington, nekada protivnik, sada opisuje odnos s Venezuelom poboljšanim, navodeći oslobađanje nekih političkih zatvorenika i nove ugovore o nafti i rudarstvu. No mnogi mladi Venezuelanci, kojima je oduvijek vladao isti politički pokret, sumnjaju da se išta promijenilo nakon Madurovog uklanjanja.
Američki plan za Venezuelu predviđa tri faze. Stabilizacija označava sprječavanje kaosa, nasilja i mogućeg građanskog sukoba te osiguravanje funkcioniranja države (policija, vojska, bolnice, opskrba hranom). Oporavak predstavlja pokretanje gospodarstva i institucija koje su bile oslabljene godinama krize; obnova naftne industrije, stabilizacija valute i suzbijanje inflacije, povrat povjerenja u institucije (sudstvo, administracija), isto tako i potencijalno ukidanje ili ublažavanje međunarodnih sankcija. Dok je konačna tranzicija politička faza, to jest prijelaz prema demokraciji.
Među onima koji podržavaju takav pristup je i oporbena aktivistica María Oropeza, koja je 2024. godine bila uhićena i zatvorena u zloglasnom El Helicoideu. Nakon puštanja na slobodu, istaknula je da vjeruje da zemlja ipak ulazi u fazu stabilizacije. iznosi BBC.
Strah prešao na drugu stranu
Unatoč dugogodišnjoj represiji, među mladima se ponovno osjeća određena doza optimizma. Kako ističe jedan student sa sveučilišta u Zuliji na snimci s Reuters Connecta strah više nije isključivo na strani građana.
"Više ga nema na našoj strani, sad se boji Vlada", rekao je.
Nadu su ugledali uoči Madurovog uhićenja. Tada su odlučili vratiti ono što je Venezuela bila u svojim boljim danima. Vidjeli su prilike za to, one su se otvarale pred njima i odlučili su ih ugrabiti, prenio je Reuters Connect mišljenje studenta.
Trenutačne vlasti fokusirane su na to da država normalno funkcionira od rada policije i bolnica do stabilnije opskrbe i gospodarstva. Istodobno se vode razgovori s drugim državama oko financijske pomoći i ublažavanja sankcija, dok pravosudne institucije počinju ispitivati ranije zlouporabe vlasti.
U sljedećem razdoblju planira se urediti izborni sustav i stvoriti uvjete za održavanje izbora koji bi trebali biti transparentniji i vjerodostojniji nego ranije.
