Dok se dezinformacije šire brže nego ikad, mladi fact-checkeri okupili su se na Fakultetu političkih znanosti kako bi pokazali kako izgleda borba protiv lažnih tvrdnji u praksi. Na konferenciji "Mladi borci protiv dezinformacija – provjera tvrdnji u krizi demokracije", u organizaciji Gonga i FPZG-a, predstavljeni su rezultati projekta FPZG FACT CHECK te studentska platforma Fakta Politika na kojoj studenti i studentice objavljuju članke nastale kroz proces provjeravanja točnosti tvrdnji.
Projekt je trajao 18 mjeseci, a svi članci fact-checkinga objavljeni su na platformama Točno tako i Fakta Politika.
"Ono što je posebna vrijednost našeg projekta i što nas razlikuje od drugih sličnih projekata je to što je jako velik broj studenata, njih više od 60, prošao kroz trening fact checkinga", rekla je za Global prodekanica za studente Milica Vučković.
Koristili uvriježenu metodologiju
Rezultate je zajedno s njom predstavila Tena Perišin, urednica platforme Fakta Politika. "Najvažnije je da smo ujedinili studente politologije i novinarstva što je nekad na ovom fakultetu malo teže", rekla je Perišin na konferenciji.
Istaknula je kako su u sklopu projekta izrađivali televizijske priloge te kraće formate namijenjene društvenim mrežama, a sadržaj je dostupan na YouTubeu i TikToku. Naglasila je da su materijali bili prilagođeni različitim platformama kako bi se što bolje približili mladim korisnicima i potaknuli njihov interes.
"Slijedili smo metodologiju koja je uvriježena i koju je inicirala European Journalism Training Association i u tim člancima smo nastojali vidjeti da li ta tvrdnja ili izjava ima etiketu točno, uglavnom točno, netočno, uglavnom netočno, i nepotvrdivo. Vrlo često smo imali izjave koje su bile nepotvrdive", istaknula je Perišin.
Provjeravali su tvrdnje izrečene u predizborno vrijeme, a Milica Bogdanović iz Gonga istaknula je kako je kroz projekt uočeno niz pokušaja manipulacija biračima i biračicama u online prostoru.
"Mi smo u Gongu radili analitičke preglede i zaključili smo da se manipulativne tvrdnje najčešće kreiraju i šire u online prostoru jer su i kampanje u velikoj mjeri preseljene u digitalnu sferu", rekla je Bogdanović.
Utjecaj dezinformacija na mlade u digitalnom prostoru
Tema prvog panela bila je kako dezinformacije utječu na mišljenja i ponašanja mladih, a o toj su temi govorili Kosta Bovan, profesor s FPZG-a, i Nikola Baketa sa Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.
"Djevojke provode više vremena na društvenim mrežama dok se mladići više fokusiraju na internetske portale, vijesti i slično. Isto tako, što su stariji, to se sve više miču s društvenih mreža te se usmjeravaju na novinske portale, vijesti", izjavio je Baketa na konferenciji. Bovan je naglasio da se mladi najviše informiraju preko društvenih mreža, iako tim izvorima najmanje vjeruju.
Na drugom panelu studenti i njihovi mentori govorili su o svom iskustvu i izazovima provjere tvrdnji tijekom izbornih godina. Sudjelovali su studenti Karla Sabljić i Nikola Stipić, mentori Mario Munta i Kristian Došen, Iva Zelić iz Libele te Marko Roško, asistent sa Sveučilišta u Dubrovniku.
Karla Sabljić, studentica Sveučilišta u Dubrovniku koja je provjeravala tvrdnje za DU CHECK projekt, izjavila je na konferenciji kako proces zahtijeva veliku odgovornost i izazov je da javnost razumije značaj rada i da čita ono što objave.
"Sam proces provjere činjenica dosta je kompleksan i kada se netko prvi put susretne s tim, dođe mu nekoliko puta da odustane kad vidi koliko koraka treba sprovesti. Kad se udubiš u to, shvatiš da je to zapravo jako potrebno jer smo okruženi raznim dezinformacijama", rekla je studentica novinarstva Magdalena Tuđa.
Profesori Kristian Došen i Mario Munta govorili su o tome kako je izgledala provjera činjenica na Fakultetu političkih znanosti. Munta je istaknuo da su njegovi studenti birali teme koje imaju izrazitu društvenu relevantnost, poput izjava političara u izborno vrijeme, a Došen je objasnio da izazov nije samo s političarima i drugim akterima, nego i s novinarima i urednicima koji objavljuju umjetno generirane članke.
Mladi i odgovornost u borbi protiv dezinformacija
Iskustva studenata pokazuju da mladi ne samo da stječu tehničke vještine provjere činjenica, već i razvijaju svijest o odgovornosti u širenju pouzdanih informacija.
"Mladi imaju ključnu ulogu u borbi protiv dezinformacija jer su to osobe koje su odrasle uz internet i obilje informacija, i oni imaju zadatak ju predvoditi. Naši mentori do neke granice mogu to raditi, ali zapravo je naša uloga preuzeti to poslije njih", izjavio je za Global student Nikola Stipić s Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku.
Studenti su istaknuli da im rad na provjeri činjenica pomaže u razvijanju vještina prepoznavanja dezinformacija i jačanju sposobnosti kritičkog razmišljanja kako bi prepoznali manipulaciju u medijima.
"Kao mlada novinarka, smatram da smo upravo mi ti koji mogu prekinuti očekivani niz novinara koji šire dezinformacije kako bi dobili što više klikova i kako bi bilo što popularnije", rekla je za Global studentica Karla Ružolčić.
