S 81,3 posto recikliranog električnog i elektroničkog otpada (EE otpad), po podatcima Eurobarometra za 2020. godinu, Hrvatska ostvaruje najbolje rezultate među zemljama Europske unije, prenosi Hina. Prosjek prikupljanja i oporabe EE otpada u zemljama članicama je oko 80 posto, više nego u zemljama izvan EU.
U EE otpad spadaju razni oblici električne i elektroničke opreme koja više nema vrijednosti za korisnika i ne ispunjava prvotnu svrhu, a to su kućanski aparati, IT oprema te ostali veći uređaji kao što su bankomati. Ako se takav otpad ne odloži i obradi po propisu, toksične tvari od kojih se sastoji mogu naštetiti okolišu i stoga nikako ne smiju završiti u komunalnom otpadu.
Od 49 elemenata sadržanih u EE otpadu, 18 ih je uvršteno u gospodarski važne materijale kojima prijeti nestašica, a tu su i velike količine zlata koje se pravilnom obradom može ponovno koristiti. Naime, tona pametnih telefona sadrži sto puta više zlata od tone rude zlata.
Zbrinjavanje EE otpada potpuno je besplatno. Odvoz otpada može se naručiti preko web stranice eeotpad.com, ali i e-mail-om, SMS-om ili pozivom. U Hrvatskoj je 2020. godine na tržište stavljeno 66.505 tona EE otpada. Od toga su sakupljene 40.772 tone i 38.145 tona je obrađeno, a s obzirom na energetsku krizu i kupovnu moć, očekuje se pad u brojkama koje su se do sad dostizale.
Dobre postotke u reciklaži EE otpada kvari statistika o reciklaži drugih materijala kao što je plastika. Po reciklaži plastike Hrvatska je pri samom dnu EU s 30 do 40 posto reciklirane plastične ambalaže, dok Slovenija i Litva recikliraju preko 70 posto, stoji na stranici Europskog parlamenta.
