Financijski klub Ekonomskog fakulteta u Zagrebu održao je svoju drugu Sportonomics konferenciju. Kao što samo ime govori, cilj ove konferencije je raspravljati o povezanosti sporta i ekonomije odnosno pokazati kako investicije i ulaganja u sport utječu na razvoj i kulturu sporta. Predavanja su održali Marijan Pojatina, predsjednik Košarkaškog kluba Dinamo i Lovro Rogulj, menadžer fitness franšize Clever fit, a nakon toga održana je panel rasprava "Olimpijske igre". Na njoj su sudjelovali najbolji hrvatski veslači, Martin i Valent Sinković, članica Hrvatskog olimpijskog odbora Petra Nosso te poznati bivši rukometaš Goran Šprem, a raspravu je moderirao Filip Brkić, novinar RTL-a.
Povezivanje biznisa i sporta
Pojatina je predstavio inovativni koncept funkcioniranja KK Dinama pod nazivom Poslovni klub. Cilj ovog modela je stvoriti neku vrstu zajednice tvrtki koje podržavaju klub te im ponuditi različite pogodnosti i povlastice. Tvrtke i obrti koji ih sponzoriraju zauzvrat dobivaju VIP tretman. Mogu prisutstvovati treninzima, družiti se s igračima te se za njih organiziraju različita zanimljiva druženja, predavanja i sl.
"Nogomet je jedini profitabilni sport te se financira kroz transfere, UEFA nagrade, ulaznice i slično, dok drugi sportovi moraju pronaći drugačije modele i izvore financiranja. Dosta klubova financira država odnosno novac im se dodijeljuje iz gradskih sredstava, olimpijskog odbora ili lokalnog saveza. Ako to nije dostatno ovisite o sponzorima, a upravo to je model KK Dinama koji se prvenstveno financira od sponzorskih ugovora", objasnio je Marijan Pojatina.
Smatra da je to jedini ispravan model financiranja jer će zbog europske regulative država s vremenom morati prestati financirati profesionalni sport.
Inovativni pristup fitnessu uz masažu i bar
Teretane i fitness sve su popularniji i privače široku publiku. Tako je dio druge Sportonomics konferencije bio i Lovro Rogulj iz Clever fita. Fitness studio Clever fit funkcionira kao franšiza. Osnovana je u Njemačkoj, popriličan uspjeh doživjela je u susjednoj Sloveniji, a ovo je prvi ogranak u Hrvatskoj.
Lovro Rogulj detaljno je predstavio njihov način poslovanja te pokazao što je sve u ponudi unutar njegovog fitness kluba. U članstvo je osim korištenja teretane uključen pristup masažnom krevetu, solariju te korištenje bara s napitcima što pridonosi cjelovitom iskustvu tereniranja i pokazatelj je inovativnog pristupa.
Na OI ide smanjeni broj natjecatelja
Ključan dio konferencije bila je panel rasprava na kojoj su sudjelovala neka od najvećih imena hrvatskog sporta. Prvi dio panela posvećen je razgovoru o hrvatskom sportu u kontekstu nadolazećih Olimpijskih igara u Parizu. U raspravi je naglašeno kako se zadnjih godina dogodio veliki pad, što se očituje u poprilično smanjenom broju natjecatelja u odnosu na prethodne Olimpijske igre. Kao neki od razloga ističu se problemi vezani uz demografiju, ali i manjak kvalitetne sportske infrastrukture.
"Za početak bi trebalo omogućiti da sport bude besplatan djeci ili da se barem što manje plaća, a ne da roditelji moraju izdvajati ogromne izdatke kako bi se njihova djeca mogla baviti sportom. Zbog toga roditelji nekada ne guraju djecu u tom smjeru, a uz to i sve nas je manje.", istaknula je Petra Nosso iz HOO.
Braća Sinković najavili su da im ovo neće biti posljednje Olimpijske igre. Iako ih godine polako sustižu, tvrde da im je cilj natjecati se i na Olimpijadi 2028. u Los Angelesu. Uz to, oni su ipak morali pohvaliti uvjete u veslačkom sportu te reći da njima u tom dijelu doista ništa ne nedostaje.
‘Dok ima rezultata, ima i dobrih uvjeta‘
"To je super u hrvatskim uvjetima, ali i rezultat definira sve. Dok ima rezultata ima i dobrih uvjeta. Ipak je to amaterski sport, nije profesionalni sport u kojem ima toliko problema. U amaterskom sportu ipak treba dosta manje sredstava da bi održavali određenu razinu što se tiče uvjeta." rekao je Martin Sinković.
Još jedna stvar koja potencijalno zabrinjava je činjenica da imamo, gotovo uvijek, iste sportove zastupljenje na Olimpijskim igrama, dok neke druge države kroz dugi niz godina razvijaju i profiliraju određene sportove u kojima do tada nisu bile pretjerano uspješne. Mnoge države jednostavno ulažu više u sport i imaju jasnu strategiju koja u Hrvatskoj nije primjetna.
Sudionici panela razgovarali su i o problemima s kojima se susreće moderno društvo, izmijenjenim vrijednostima, ali i novim izazovima s kojima se susreću nove generacije.
"Cilj i svrha sporta nije biti prvi, već se razviti i izgraditi u kvalitetnu osobu. Prema tome, nije katastrofa ako ljudi odustanu od sporta u 20. godini života jer ne žele nastaviti dalje u profesionalni sport. Na kraju dana, nema sportaša koji je lijen i to je važno. No, nešto govori i to da ne postoje ljudi koji su uspjeli u profesionalnom sportu, a da su imali sve u djetinjstvu", zaključio je Šprem.
