Književnica i predsjednica Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade Snježana Babić Višnjić održala je u utorak u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića promociju svoje nove knjige za mlade "Babuova zakletva". Riječ je o nastavku njezina romana "Mali krapinski pračovjek Babu" za koji je dobila nagradu Mato Lovrak. Osim autorice na promociji su sudjelovali ilustrator Niko Barun, urednik Andrija Škare te književna kritičarka Dubravka Težak, a moderator je bio Marko Hadjur.
Nakon pročitana ulomka iz romana nastala pod nakladništvom Mozaik knjige Babić Višnjić napomenula je kako je pred nama nastavak romana koji je zamislila kao trilogiju za djecu i mlade.
Nije lako biti drukčiji
"Željela sam da mladi čitatelji odrastaju s Babuom. Stjecajem životnih okolnosti dogodilo se da je razmak između prvog i drugog dijela prevelik da prati taj ritam, stoga roman ‘Babuova zakletva‘ nastavlja tamo gdje je prvi završio i možemo ga čitati i kao nastavak prvog dijela i kao samostalan roman", kazala je književnica pa otkrila što ju je inspiriralo na pisanje romana.
"Inspiracija piscu dolazi uvijek iz više smjerova. Nikad to nije samo jedan događaj ili samo jedno iskustvo. Ovdje se preklopilo više događaja i više promišljanja. Jedan od događaja je bilo otvaranje Muzeja neandertalaca u Krapini kad sam pomislila da bi njihova suvenirnica trebala u ponudi imati roman koji bi bio autentičan, koji se događa tamo, i da to bude roman za djecu. To je jedan poticaj bio", rekla je autorica pa nastavila.
"Drugi je bio to kako olako i bez mnogo promišljanja prihvaćamo strane hitove, nešto što je netko drugi izabrao, uvodimo ih u naše podneblje i proglašavamo hit knjigom. U redu, zaista, čitam strane autore i domaće, ali mi se jednako tako čini da nedostaje autentičnih domaćih priča. A imamo potencijala i u svojoj povijesti i u svojoj sadašnjosti da sami stvorimo svoje priče. Dakle, ti naši autentični motivi upleteni u svjetsku povijest mogu biti polazište da naša djeca zapravo uče o životu, o odnosima, o ljudima na temelju naših podloga, onoga što izvire iz našeg postojanja na ovim prostorima", kazala je Babić Višnjić i dodala kako je treći i najvažniji poticaj za pisanje ovog romana došao iz stvarnosti, iz uočavanja kako nije lako biti drukčiji niti u neandertalskom niti u našem svijetu.
Poučan roman s implicitnim porukama
Naime, "Babuova zakletva" prati odrastanje Babua, malog krapinskog pračovjeka koji se od svojih vršnjaka razlikuje po tome što drukčije promatra svijet oko sebe. Njegovi snovi i vizije pomažu mu u bilježenju slika svakodnevice neandertalskog plemena koje živi u podnožju špilje nadomak plodne doline. Iako bi im špilja mogla biti utočište i sklonište od hladnog vremena, pleme neandertalaca ne koristi je za život. Zemlja u to doba previše podrhtava, a praljudi to tumače kao gnjev bogova. Mali Babu, osim što slika po zidovima špilje, u potrazi za svojim prijateljem Girom – pripitomljenim vučićem – otkriva i selo sasvim drukčijih ljudi... Ondje će ostvariti i neobično, ali jako lijepo prijateljstvo koje će mu promijeniti životni tijek.
A da je "Babuova zakletva" domaći hit smatra i urednik Škare koji je posebno istaknuo važnost knjige, ali i pohvalio književnicu.
"Roman je poučan, ali njegove poruke nisu eksplicitne. Poruke će svaki čitatelj interpretirati za sebe. Jedna od poruka je da individualnost treba poštovati, ali da istodobno individualnost i kolektivni duh nisu sukobljeni pojmovi. Također, roman nas uči o važnosti suosjećanja, o važnosti empatije. Ovo je knjiga za mlade, odnosno za onu osjetljivu dob kad djeca prestaju biti djecom i polako se pretvaraju u tinejdžere i čitanje prestaje biti cool. Zaključili smo, mi koji radimo u nakladništvu, da za tu dobnu skupinu ima najmanje knjiga. I onda često, kada nas pitaju što bi smo im preporučili, onda preporučujemo Harryja Pottera ili Gospodara prstenova jer su to prave knjige za taj uzrast. Ovo je jedna od takvih knjiga s kojom zaista ne možete pogriješiti", zaključio je Škare.
