Budućnost medija i novinarstva u Hrvatskoj nije zanemarena. Početak prosinca bio je rezerviran za međunarodnu konferenciju naziva "Konstruktivno novinarstvo: Korak prema vijestima kakve trebamo".
Kafić pored kina krasio je kreativni nered budući da je Medijski centar Fakulteta političkih znanosti instalirao na licu mjesta svoj newsroom. Riječ je o studentskim medijima Televiziji Student, Radiju Student i portalu Global koji su bili zaduženi za pravovremeno i precizno objavljivanje sadržaja s Konferencije.
Kukanja i jadikovke na sve strane, a promjena spora
Kamere, laptopi, mikrofoni, punjači i zapetljani kablovi učinili su kafić pravom malom tvornicom sadržaja. Osim njih, tu su bile kamere nacionalnih i komercijalnih hrvatskih televizija koje su došle popratiti sadržaj prve konferencije u Hrvatskoj posvećene konstruktivnom novinarstvu, onom koje se odmiče od konstantnog negativizma, crnila i nabrajanja problema, a primiče traženju rješenja za te probleme.
"Žalimo se već godinama, svi koji se bave ovim poslom znaju kako izgledaju naše novinarske kave, svakidašnja jadikovka, kukamo jedni drugima. Zato je vrijeme da se prestanemo žaliti i da počnemo razgovarati o našoj profesiji i kako ćemo ju učiniti boljom. Vrijeme je da svi mi, prije svega novinari, pogledamo u ogledalo i priznamo što to nije dobro u onome što radimo i kako može biti bolje", riječi su kojima je moderatorica, HTV-ova novinarka Morana Kasapović započela otvorenje konferencije.
Uz nju, pozdravne su govore održali ravnatelj Agencije za elektroničke medije Josip Popovac, zatim voditeljica predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te glavni umovi organizacije Konferencije, docentica fakulteta političkih znanosti sveučilišta u Zagrebu Petra Kovačević i zamjenik ravnatelja agencije za elektroničke medije Robert Tomljenović.
Posjetitelje je u konferenciju uveo Ulrik Haagerup, simbolično pružajući i Hrvatskoj priliku da zakorači u konstruktivno novinarstvo. Osnivač Konstruktivnog instituta ustvrdio je da ljudi ne trebaju više vijesti, ali svakako trebaju bolje informiranje. Ne trebaju im brže vijesti, već netko od povjerenja.
"Ljudi traže pomoć oko čišćenja nereda, prestimulirani su i žele da im pomognemo u filtriranju bitnoga za njih, njihovu obitelj i njihovu državu", rekao je Haagerup.
Treba im prestati servirati beskrajne probleme. Umjesto toga, neke treba istaknuti i istražiti koja su rješenja na raspolaganju. To nije posao novinara, ali mogu pomoći i nadahnuti druge na raspravu.
"Današnji novinari su obučeni da dirigiraju svađe", kazao je.
Riječ debata na francuskom znači svađa. Zašto mislimo da razgovori od javnog dobra moraju biti svađe, zapitao se. Ispravniji pristup ne temelji se na politici niti na aktivizmu, njegove temelje čini istraživačko novinarstvo. Ono je skupo i mnoge redakcije srezuju taj segment da bi se više posvetile izvanrednim vijestima. No i istraživačko novinarstvo ima manu – uvijek je o onome što se desilo jučer umjesto da se okrene sutrašnjici.
Nakon njega na red je došao prvi panel naziva "Konstruktivno novinarstvo - ideal ili potreba?", kojeg je moderirala profesorica na FPZG-u, Marijana Grbeša Zenzerović, a sudjelovali su urednici i novinari iz triju različitih medija u Hrvatskoj te Haagerup. Sveučilišni profesor iz Danske, Peter Bro u svojem je izlaganju s publikom podijelio najbolje načine na koje mladi novinari mogu ukomponirati konstruktivno novinarstvo u svoj rad.
Protivnici polarizaciji
Nakon pauze za ručak i minglanja sa sudionicima, uslijedio je poslijepodnevni program koji je započeo s Meenal Thakur iz Transitions Media u Pragu koja je govorila o solutions novinarstvu kao pristupu koji vraća nadu i osnažuje publiku, a idući govornik Çağrı Özdemir, novinar iz Deutsche Wellea, podijelio je svoja iskustva s +90, YouTube kanalom koji nudi konstruktivne vijesti za tursku mlađu publiku. Kanal se bori protiv polarizacije medija u Turskoj, gdje 95 posto medija pripada vladi, a novinari koji izvještavaju objektivno često bivaju otpušteni.
Özdemir ističe da je važno ne samo izvještavati, već i nuditi rješenja za probleme. Kako bi se povezali s mlađima, njegov tim koristi konstruktivno novinarstvo, nazivajući svoju publiku "tražiteljima smisla", a ne izbjegavačima vijesti.
Ponosan je na projekt koji je obilježio 100. obljetnicu Turske Republike, gdje su predstavili različite perspektive mladih, izbjegavajući političke podjele. Također, ističe važnost angažiranja žena i marginaliziranih zajednica, jer oni često nemaju dovoljno prostora u medijima.
Osim toga, Özdemir je naglasio kako je za njih uspjeh u novinarstvu više od broja pregleda.
"Za nas promet ne znači utjecaj. To ne znači nužno da je važan. Zajednica koja dijeli priče o rješenjima dijeli svoja iskustva. A to nam daje povjerenje da idemo u pravom smjeru", istaknuo je.
Drugi panel otvorio je usporedbu dvaju velikih potresa, turskog iz 1999. i japanskog iz Kobea 1995., kako bi se pokazalo koliko se iz katastrofa može, ali i mora naučiti. Dok Japan danas gotovo da više nema žrtava potresa zahvaljujući sustavnim mjerama otpornosti, Turska i dalje ponavlja iste pogreške. Sudionici su naglasili da bi takve usporedbe trebale potaknuti kreatore politika, ali i društvo, na veći pritisak za provedbu učinkovitih rješenja.
U nastavku su govornici, novinari i urednici iz različitih zemalja, raspravljali o konstruktivnom novinarstvu te o tome kako ga uvesti u tradicionalne redakcije. Svi su se složili da je ključ u edukaciji, hrabrosti i "gerilskom pristupu": novinari trebaju pokazati vrijednost konstruktivnih priča kroz praksu, čak i kad urednici sumnjaju. Primjeri iz Francuske, Italije, Njemačke i Nizozemske pokazali su da takvo novinarstvo može biti i relevantno i čitano te da publika traži sadržaj koji nudi rješenja, a ne samo probleme.
U Hrvatskoj treba postat realan
Na posljednjem panelu dana, riječ su poveli domaći medijski stručnjaci. O situaciji u hrvatskim redakcijama raspravljali su Ksenija Kardum kao glavna urednica informativnog programa Nove TV, Ivan Zrinski, urednik digitalnog izdanja Jutarnjeg lista, Rahela Stefanović kao glavna urednica HRT-a te mladima bolje poznate – profesorica FPZG-a Tena Perišin i Dora Kršul iz Telegrama.
Kardum se osvrnula na promjene prisutne u posljednjih deset godina. Vijesti u novinarstvu, prema njoj su podvrgnute aktivizmu. Veliki je to dio razloga zašto ljudi gube povjerenje, rekla je i istaknula da je Hrvatska čak druga na svijetu po tome i da čak 61 posto građana ne vjeruje medijima.
"Nisu tu krive samo negativne vijesti, ali mi se trudimo i s time smanjiti", kazala je Kardum.
Nakon osnivanja Konstruktivnog instituta počeli su o njemu razgovarati u redakciji. Odmah su ga izguglali.
"S vremena na vrijeme, ne mogu reći svaki dan jer stvarno nije svaki dan, ali na Novoj TV pokušavamo napraviti priče po tom uzoru", rekla je Kardum.
Zrinski je započeo s drugog gledišta. Prema riječima kolege mu, Ivice Pavičića, mediji su do određenog trenutka bili filter između događaja i publike. U posljednjih 15 godina društvene mreže i pametni telefoni tu barijeru, u njezinom prirodnom postojanju, su uklonili.
"Vi se kao pisani medij danas morate dokazivati. Kroz kvalitetne priče, analizu, komentare, prikaz vašeg mišljenja – morate odgovoriti na jedno pitanje: zašto ste važni", istaknuo je Zrinski.
Po njemu svrha pisanih medija je da daju kontekst događaja. Naravno, nastavio je, oni prije svega moraju biti točni i pouzdani.
"Spomenut ću primjer koji vjerujem da ste pročitali danas u medijima. Radi se o ubodenoj, odnosno neubodenoj, časnoj sestri. Ne morate vjerovati društvenim mrežama, tu su se dokazali profesionalni novinari", zaključio je Zrinski.
Kardum je uočila da se kao čitateljica počela bojati svake promjene vremena u Hrvatskoj. Postala je paranoična, naglasila je.
"Ujutro kad otvorim portale i vidim da dolazi nevrijeme, ja pomislim danas smo gotovi", rekla je.
Takvi naslovi vraćaju ju na oluju koja se dogodila prije nekoliko godina i strahuje od razbijenih prozora. Počinje shvaćati što rade publici. Primjer vremenskih pojava uzela je kao primjer svakodnevice koja postaje previše napuhana. Past će kiša, uzmi kišobran i odi van - moramo biti realni u načinu na koji izvještavamo i sniziti reakcije koje trenutno ulažemo u takve sitnice, naglasila je Kardum.
