Pitanje umjetne inteligencije, budućnost njezinog razvoja i utjecaj koji će imati u zdravstvu neka su od pitanja koja su bila odgovorena na javnoj tribini pod imenom "AI u zdravstvu - tko tu koga sluša?". Sudjelovali su doc. dr. sc. Anto Čartolovni, doc. dr. sc. prim Klaudija Višković te dr. sc. Anja Barešić. Tribina se održala u prostorijama Hrvatskog farmaceutskog društva, a organizirao ju je studentski zbor Farmaceutsko - biokemijskog fakulteta.
Doktorica Barešić održala je predavanje o umjetnoj inteligenciji. Objasnila je da je prvi spomen AI-a bio 1950. preko Turingova testa. Nakon toga umjetna inteligencija prošla je dva puna ciklusa gdje je bio rast i gubitak interesa te razočaranje javnosti. Barešić je objasnila da se javnost razočarala zbog prevelikih očekivanja i hypea, mislili su da će AI postići više u kratkom razdoblju nego li jest.
AI projekti u hrvatskom zdravstvu
Kad govorimo o umjetnoj inteligenciji u hrvatskom zdravstvu, prvi je projekt trijaža 19 pacijenata na CT-u pluća, a voditeljica je bila doc. Klaudija Višković. AI može vidjeti na pacijentu i njegovim plućima ima li COVID ili neku drugu bolest. Taj projekt nije se implementirao zbog lijenosti liječnika da upisuju svaki detalj u rubrike koji bi pomogao AI-u da nauči prošlost bolesti pacijenta i kasnije pomoći u njihovom liječenju.
AI tehnologija u službi liječnika provodi se u 43 institucije. Liječnici koriste speech to text način da bi brže mogli zapisati medicinske tekstove. Umjesto tipkanja koje u prosjeku oduzima devet minuta, liječnici govore i to im oduzme malo više od minute. Time imaju više vremena posvetiti se pacijentu.
Zadnji tip AI-a u našem zdravstvu je pilot u kliničkoj praksi koji se sada isprobava. To je portabilni EKG koji se tjedan dana nosi. Halter je puno manje, a detektira srčane artemije koje mogu spriječiti moždani udar te pomoći liječniku da točno vidi kako je srce pacijenta funkcioniralo.
Kako AI može pomoći/odmoći
Višković je ranije radila s AI-om te je objasnila kako bi pomogao u radiologiji. AI bio bi asistent koji pomaže u administrativnim poslovima na odjelu poput naručivanja pacijenta i davanje termina po dijagnozi i prioritetu. Radiologija donosi puno zračenja, a smanjivanjem jačine zračenja, umanjuje se i kvaliteta slike, no AI može pojačati određene piksele i time povećati rezoluciju slike.
Zbog administracije i zabilježavanja, liječnik ne stigne toliko razgovarati s pacijentom. AI bi pomogao u tome pošto bi on zabilježavao informacije dok bi liječnik razgovarao s pacijentom. U svakodnevnom radu pomogao bi liječniku, smatra Barešić.
Čartolovni smatra da AI neće zamijeniti liječnika nego će mu olakšati pošto će odrađivati neke zadatke umjesto njega. To može poći u dva smjera, pozitivan je već spomenuti da će liječnik imati više vremena za razgovor s pacijentom. Negativni smjer je da bi se liječnik mogao previše osloniti na tehnologiju i da neće koristiti svoje sveukupno znanje već će prebaciti set odgovornosti na sustav.
Loša infrastruktura ne podnosi umjetnu inteligenciju
AI sustav ne može se u potpunosti implementirati u naš sustav zbog neujednačenosti baze podataka i loše infrastrukture. Formati podataka zapisani u sadašnji sustav ne podudaraju se s formatom koji odgovara AI sustavu. Veliki problem je da nisu sve bolesti ujednačene, Hrvatska se drži smjernice Europskih medicinskih društava, no možda su za neku bolest preciznije smjernice američkih društava. Starije generacije boje se i ne vjeruju algoritmu, smatra Višković.
Barešić smatra da je zamka AI-a mogućnost gubitka vještina zbog prevelikog oslanjanja na sustav. Zbog lake dostupnosti, neke vještine mogu se i ne naučiti, a u stanju smo prihvatiti sve bojke toga sustava. Također, AI kompanije mogu dići cijenu preko noći.
Generalno pozitivan je pogled na umjetnu inteligencije te panelisti pozivaju i potenciraju korištenje AI-a. Njih troje slaže se da algoritam nikada neće zamijeniti pravog liječnika, ali da mu može biti od velike pomoći. Do implementiranog AI-u u zdravstvu imamo još dug put, ali jednom kada dođe, uvelike će olakšati i ubrzati stvari.
