Finski parlament izglasao je zakon o pridruživanju NATO-u. Glasali su unaprijed da bi se vojnom savezu pridružili što prije, objavila je Hina. Unatoč predviđanjima, Finska je odlučila da neće čekati izbore koji se trebaju održati početkom travnja, ali ni susjednu Švedsku, koja se trenutno suočava s vetom Turske.
'Glavni prioritet'
U konačnoj raspravi o nacrtu zakona za pridruživanje NATO-u sudjelovalo je 200 zastupnika. Za je glasalo 184 parlamentaraca, dok je protiv bilo njih sedam.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na konferenciji za medije je rekao da je članstvo tih dviju nordijskih zemalja "glavni prioritet" te je pozvao Tursku i Mađarsku da hitno ratificiraju svoje pristanak. Također je istaknuo da se postiže napredak u osiguravanju članstva dviju zemalja, no o tome nije otkrio detalje, objavio je RFE/RL.
Podsjetimo, Finska i Švedska imaju potporu 28 od 30 članica NATO-a. Njihovom pridruživanju Savezu protive se samo Mađarska te Turska koja je već neko vrijeme u razmiricama sa Švedskom. Većina Finaca, odnosno njih 53 posto, želi ući u NATO ne čekajući da Švedska izgladi odnose s Turskom.
Turski veto
Iako je Ankara signalizirala da bi mogla odobriti ulazak Finske u Savez, nije dala nikakva jamstva da će do tada zeleno svjetlo dobiti i Švedska. Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu najavio je da će se pregovori sa Švedskom i Finskom u vezi s njihovim kandidaturama za članstvo u NATO-u nastaviti 9. ožujka, prenijela je Hina.
Iako ni usvajanje zakona o pridruživanju, ni turska i mađarska ratifikacija ne znače da će Finska automatski ući u NATO, nakon toga će imati jasan datum. Kada zakon bude usvojen, predsjednik Sauli Niinisto imat će maksimalno tri mjeseca da ga potpiše, no on je već najavio da će to učiniti čim zakon bude usvojen.
Osim ulaskom u NATO, Finska će se štititi i 'fizički' s 200 km dugom ogradom na dijelu granice s Rusijom. Izgradnja je započela i trebala bi trajati do 2026, objavila je Hina.
