StoryEditor

MLADI U STRANKAMA Kažu da u politiku ulaze zbog aktivizma, no hoće li pokleknuti pred osobnom koristi i moći?

‘Jednostavno sam vidio da neke stvari kroz moj mikroaktivizam mogu mijenjati, ali za to danas sve više ipak treba politika i politička angažiranost‘, istaknuo je Lovro Lukavečki

22/06/2023 u 08:56 h
1058
JOZO JOZIPOVI

Pavao Škoko Gavranović i Lovro Lukavečki interes za politiku razvili su u istoj dobi na istim mjestima. Obojica su se s politikom susreli u učeničkom vijeću, a zatim i u vijeću grada, odnosno županije. Obojica su mladi članovi stranke, ali svaki na svojoj strani političkog spektra.  

S 18 do iskaznice

Škoko Gavranović student je specijalističkog studija vanjske politike i diplomacije na Fakultetu političkih znanosti te član Mladeži HDZ-a. Učlanjen je od svoje 18 godine jer je želio da to u cjelosti bude njegova odluka s obzirom na to da maloljetnici moraju imati pisanu privolu roditelja.

"Kod mene nikada nije bilo lijevih orijentacija, tako sam odgojen. Idem redovito na misu i imam kršćansku pozadinu. U tom trenutku nisam bio svjestan te demokršćanske pozadine, ali s vremenom i kroz obrazovanje nekako sam vidio da sam dobro odlučio. Moji roditelji nisu politički aktivni i nisu u strankama te nisu na taj način utjecali", rekao je Škoko Gavranović.

Politolog i sveučilišni profesor Pero Maldini napomenuo je da će se dio mladih opredjeljivati za političke stranke neovisno o obiteljskim orijentacijama, dok će ih dio slijediti i oslanjati se na potporu obitelji u svojem političkom angažmanu. U tradicionalnijim sredinama potonje je svakako češće.

'Činjenica je da članstvo u stranci može donijeti privilegije, premda ne uvijek i ne nužno u smislu stjecanja osobne koristi na štetu javnog interesa, već omogućavanja pristupa pozicijama političke moći', istaknuo je politilog Pero Maldini

Lukavečki je predsjednik je foruma mladih SDP-a Hrvatske i student doktorskog studija Mediji i komunikacija na Sveučilištu Sjever. U forumu je počeo djelovati sa 17 godina, a kada je napunio 18 odlučio se i učlaniti u stranku.

"Tada nisam razmišljao o tome jesam li ja dovoljno zreo, jednostavno sam vidio da neke stvari kroz moj mikroaktivizam mogu mijenjati, ali za to danas sve više ipak treba politika i politička angažiranost", istaknuo je Lukavečki.

Koordinatorica radne grupe za mlade stranke Možemo!, Ivana Brajdić, u stranku se uključila nakon parlamentarnih izbora 2020. 

"Vrlo rano sam razvila interes za politiku i društvena pitanja. Međutim, nijedna stranka koja je postojala prije Možemo! na našoj političkoj sceni nije mi nudila ono što tražim, a to je progresivnost. Postojale su stranke s kojima sam se do neke mjere slagala, ali Možemo! je baš pogodio u sridu", rekla je Brajdić pa istaknula da je participacija mladih problem, ali smatra da ovisi kako se na to gleda.

Ključno je obrazovanje 

Problem je i to što mladi ne izlaze dovoljno na izbore, ali na kraju krajeva zašto bi izašli kada su toliko puta bili razočarani, dodala je. Napomenula je i da postoje drugi oblici djelovanja koji ne moraju biti izlazak na izbore i participacija u strankama.

"Prosvjedi su ozbiljna politička participacija, rad u nezavisnim vladinim organizacijama je isto participacija u koju, ako malo zagrebemo, vidimo da ima zainteresiranih mladih samo im politika u formalnom smislu ne nudi izbor", kazala je Brajdić.

Maldini je istaknuo da je interes mladih za političkim i općenito javnim djelovanjem razmjerno slab. To nije specifičnost samo našeg društva, ali kod nas je to dodatno izraženo, između ostaloga i zbog nedostatnog političkog, to jest građanskog obrazovanja te posljedično zbog slabih političkih kompetencija mladih.

'Sve stranke imaju neke interese i tu nema skrivanja jer zašto bi postojale stranke ako tu nema nekog interesa', ustvrdio je Pavao Škoko Gavranović

"Zamjetan izostanak povjerenja u institucije i političke aktere i osjećaj nemogućnosti utjecaja na političke procese svakako ne pridonose želji mladih za političkom participacijom", rekao je Maldini.

Dodao  je i da u hrvatskom obrazovnom sustavu, na žalost, političko obrazovanje je izrazito zanemareno. Izvodi se tek jedan predmet koji obuhvaća osnovne pojmove politike i gospodarstva, koji se k tome ne izvodi u svim srednjim školama, što jedva da je dostatno za stjecanje najosnovnijih znanja iz tog iznimno bitnog područja i to tek za dio srednjoškolaca.

"Bez politički obrazovanih i kompetentnih građana nije moguće razvijati demokratsko društvo, pa je stoga pitanje sustavnog političkog obrazovanja ključno pitanje društvenog razvoja uopće", rekao je Maldini.

'Svi imaju interese'

Istaknuo je i da je činjenica da članstvo u političkoj stranci može donijeti odgovarajuće privilegije, premda ne uvijek i ne nužno u smislu stjecanja osobne koristi na štetu javnog interesa, već omogućavanja pristupa pozicijama političke moći, odnosno mogućnosti političkog odlučivanja.

"Nerijetko motiv ulaska u političku stranku i osobna korist koju pozicija političke moći može omogućiti. Ipak, to se mnogima često izjalovi, a uključuje i društvenu sankciju", kazao je Maldini.

Prodekan za znanost i međunarodnu suradnju Veleučilišta Barneys Marko Kovačić pak smatra da stranke kao što su HDZ i stranka mladih HDZ-a pomažu svojim članovima pri pronalasku posla, a to potvrđuje i činjenica da ti isti članovi bivaju u različitim savjetodavnim stručnim tijelima na razini jedinica lokalne samouprave, a onda kasnije i u poslovima državne samouprave.

Škoko Gavranović napomenuo je da uvijek postoji potreba za konzultacijama unutar stranke da bi se postigao zajednički stav oko niza pitanja.

"Sve stranke imaju neke interese i tu nema skrivanja jer zašto bi postojale stranke ako tu nema nekog interesa", objašnjava Škoko Gavranović.

Strukovnjaci minimalno informirani

Kovačić je istaknuo da i dalje postoji golem problem nerazumijevanja političkih pojmova i generalno političke informiranosti.

"Ono što mogu reći je da je razina političke pismenosti maturanata relativno niska. Ono što se vidi je napredak i vidi se da mladi postaju tolerantniji prema različitim manjinama", rekao je Kovačić.

Nadodao je da problem koji se javlja kod učenika strukovnih škola je minimalna politička informiranost.

"Osim toga, ono što mislim da je jako važno i to bih stvarno htio naglasiti je to da se vidi velika razlika između učenika u strukovnim školama i gimnazijama. U gimnazijama su puno više politički informirani i pismeni, a to je dodatni problem jer 85 posto učenika pohađa upravo strukovne škole", rekao je Kovačić.

Politike se kroje kao da smo u osamdesetima

Kao glavni problem sugovornici su nedostatak nacionalnog programa za mlade. Iako je HDZ izglasao program za mlade, on će biti uspostavljen tek krajem godine.

"Nacionalni program za mlade nam je dokaz da odgovornost za mlade ne postoji. On nam je pokazatelj da se politike za mlade kroje kao da smo u osamdesetima, kao da nismo imali pandemiju i ogromnu prijetnju za mentalno zdravlje i kao da ne živimo u digitalnom svijetu", rekla je Brajdić.

Lukavečki je pak dodao da je cilj njihovog rada naglasiti nedostatak krovnog dokumenta politike za mlade.

"Nacionalni program nije samo papir već vizija kojom želimo da se država razvija u pogledu s mladima", naglasio je Lukavečki

Vezani članci
18. travanj 2024 06:54