Jedan profesor s Veterine barem je deset godina seksualno uznemiravao najmanje 12 studentica, a nitko ga nije prijavio do ove godine. Bivša žrtva kao razlog neprijavljivanja, odnosno progovaranja tek nakon deset godina navela je - moć.
"Uznemiravao me čovjek koji zna da ima svu moć i da mu nitko ništa ne može", istaknula je uznemiravana studentica koja je bila uvjerena da je njezina riječ manje važna od riječi njezina profesora.
Povezanost moći i kontrole
Bruna Nedoklan, psihoterapeutkinja pod supervizijom i psihologinja u udruzi B.a.B.e., objasnila je da se uznemiravanjem i nasiljem pokušava uspostaviti kontrola koja je usko vezana uz pojam moći.
"Kada imate kontrolu situacije, tada imate moć donošenja odluke", objasnila je Nedoklan.
Strah studentica i studenata od negativnih posljedica zbog prijavljivanja počinitelja spolnog uznemiravanja koji su u nadređenom položaju u odnosu prema njima jedan je od najvećih problema zbog kojeg su prijave seksualnog uznemiravanja rijetke, istaknula je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić.
Prije devet mjeseci, kad je val prijava na Sveučilištu u Zagrebu bio na vrhuncu, prijavu u DORH nije podnio niti jedan muškarac, nego redom žene protiv svojih muških profesora. Naravno, to ne znači da muškarci nisu žrtve spolnog uznemiravanja, ali taj podatak ipak govori da je mnogo manje muškaraca žrtava nego žena žrtava i mnogo više muškaraca zlostavljača nego žena zlostavljačica.
To je potvrdila i Nedoklan, koja je istaknula da su godišnja izvješća Ministarstva unutarnjih poslova i Ureda za ravnopravnost spolova dokaz da je većina prijava za uznemiravanje podnesena protiv muškaraca. Pravobraniteljica je objasnila da se muškarce identificira kao počinitelje seksualnog uznemiravanja i nasilja i na temelju prakse i na temelju istraživanja, ali ipak, istaknula je da taj podatak treba dovesti u vezu sa značajnom nadzastupljenošću muškaraca na položajima moći.
Nedoklan je objasnila da danas žene više nisu službeno isključene iz donošenja odluka, no njihova se nemoć očituje u tome da i dalje nisu jednako zastupljene u procesima donošenja odluka. I ona je napomenula da je malo žena na upravljačkim položajima. Žene nemaju jednak pristup tržištu rada i mogućnost ostajanja u njemu, a većinom rade lošije plaćene poslove dok muškarci iskorištavaju fizičku, ekonomsku i društvenu moć te sebe stavljaju u poziciju nadmoći. U pozadini toga je vrijednosni stav da na to imaju pravo bez društvenih posljedica, a taj vrijednosni stav se nasljeđuje iz generacije u generaciju.
Ekonomska sigurnost
"Ako nemate ekonomsku sigurnost i autonomiju, vaša moć donošenja odluka u vlastitom životu vrlo je ograničena", napomenula je psihoterapeutkinja pod supervizijom i psihologinja u udruzi B.a.B.e.
Da bi se suprotstavile muškarcu na poziciji moći, sadašnje i bivše studentice Veterine trebale su jedna drugu. Pravobraniteljica napominje da pojedine žrtve ne prijavljuju nasilje jer strahuju da će okolina smatrati da su same pridonijele nasilju, strahuju od stigmatizacije i odbacivanja, a sve zbog toga što se na seksualno uznemiravanje i dalje u našem društvu gleda kroz patrijarhalnu paradigmu koja primarno za nasilje optužuje žrtve, a ne počinitelje, napominje pravobraniteljica.
"Imamo pravo odjenuti se kako želimo, popiti previše alkohola te pogrešno procijeniti osobu. Nitko ne želi biti uznemiravan i zlostavljan", istaknula je Nedoklan.
Projekt "Od nečujnog ‘ne‘ do lavine - seksizam na Sveučilištu u Zagrebu" objavljuje se u suradnji s Agencijom za elektroničke medije, za poticanje kvalitetnog novinarstva
