Ususret obilježavanju stote obljetnice smrti skladateljice Dore Pejačević održava se Festival Dora Pejačević. Festival će trajati od 1. do 5. ožujka, a donosi niz koncerata, predavanja te izložbenih programa.
Ideja za pokretanje Festivala Dora Pejačević potekla je od maestra Dawida Runtza, šefa-dirigenta Zagrebačke filharmonije. On je u intervju za Jutarnji list prošle godine izjavio da mu je ambicija široj publici predstaviti glazbu Dore Pejačević i da je jedna od mnogih mogućnosti popularizacije hrvatskih skladatelja upravo festival. Naposljetku, vjerojatno je najvažniji razlog taj da se ove godine, 5. ožujka 2023., obilježava 100. obljetnica smrti ove hrvatske skladateljice, objasnila je Ana Unkić, voditeljica Multimedijsko-dokumentacijskog odjela Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog.
Festival donosi više pojedinosti o životu skladateljice
Festival je otvoren 1. ožujka u 11 sati u Muzeju grada Zagreba, izložbom "Dora, Zapis na brezovoj kori". Poslije toga uslijedilo je izvođenje njezine glazbe. U večernjim satima istoga dana u Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog održao se svečani koncert podnaslovljen "Dora Pejačević u društvu velikana".
Drugi dan festivala preuzima najmlađa generacija koja će izvesti program pod naslovom "Komornim stazama Dore Pejačević" na Muzičkoj akademiji. Program su pripremili studentice i studenti muzikologije. Istoga dana u 19 sati u Muzeju suvremene umjetnosti premijerno će se prikazivati dokumentarni film "Dora - Bijeg u glazbu".
Treći dan donosi razgovor "Dora Pejačević jučer i danas" u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Koraljka Kos, muzikologinja i poznavateljica opusa skladateljice Dore Pejačević razgovarat će sa Silvijom Lučevnjak, ravnateljicom Zavičajnog muzeja u Našicama i Nikolom ml. barunom Adamović Ćepinskim, sinom nećaka Dore Pejačević. Otkrit će mnoge zanimljivosti i važne podate vezane uz Doru Pejačević, a sve će to biti popraćeno glazbenim i video ilustracijama.
U večernjim satima Zagrebačka filharmonija predstavit će program "Dora&Liszt" u sklopu svog Crvenog ciklusa. Program čini simfonijska poema Franza Liszta i dvije skladbe Dore Pejačević.
Izvođenija u inozemstvu više nego u Hrvatskoj
Idući dan kreće s predstavom i radionicom za djecu "Da sam ja kontesa Dora", u kojoj sudjeluje komorni orkestar Zagrebačke filharmonije. Ciklus "Lisinski subotom" bit će posvećen slavljeničkom programu Dore Pejačević. Simfonijski orkestar HRT-a izvest će cjelovečernji program pod nazivom "U spomen na Doru Pejačević". Za kraj koncerta mlada skladateljica Helena Skljarov izvest će praizvedbu svoje skladbe "Portret Dore P".
Foyer Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u 11 sati u nedjelju predstavit će program "Krizantema za Doru". Program je u sklopu Komornog ciklusa, a izvest će ga glazbenici Zagrebačke filharmonije. Za kraj koncerta izvest će se ciklus "Život cvijeća op. 19" koji će zatvoriti festival.
"Djela Dore Pejačević su se za njezina života, ali i poslije, mnogo više izvodila u inozemstvu nego u Hrvatskoj, a ista situacija je i danas. I dok su je tijekom života na plakatima i programskim letcima koncerata najavljivali tek inicijalom imena i prezimenom kako se ne bi moglo razaznati da se radi o ženi, danas je upravo činjenica da je riječ o ženi-skladateljici ponekad i dodatan poticaj organizatorima i umjetnicima da njezine skladbe uvrste na koncertni repertoar", komentirala je Unkić o cijenjenosti Dore Pejačević.
"Dora Pejačević postala je najizvođeniji hrvatski skladatelj / skladateljica diljem svijeta i svojevrsni zaštitni znak hrvatskog identiteta i glazbene kulture", objasnila je Unkić.
U revitalizaciji opusa istaknutu ulogu imao je Muzički informativni centar koji se godinama zalagao za promociju i izvođenje opusa Dore Pejačević. Pomogli su mu u tome, napose u objavi gotovo cjelokupnog notnog opusa, brojni hrvatski umjetnici.
