Šarenilo, perje, razglednice iz različitih zemalja, modne lekcije i ekstravagantni nastupi popraćeni komentatorskim glasom Duška Ćurlića, samo su neke od asocijacija na svibanj. Od crno bijelih početaka i cilja da se u glazbi ujedini poslijeratna Europa do, gotovo 70 godina kasnije, osebujnog glazbenog natjecanja kojeg ljudi vole ili ne vole, nema između.
Po uzoru na San Remo
Riječ je, dakako, o slavnoj Euroviziji, koja je nekada bila skromno glazbeno natjecanje osnovano po uzoru na proslavljeni talijanski San Remo. Još od njezinih početaka, države sudionice su one čije su nacionalne televizijske kuće aktivni članovi Europske radiodifuzne unije.
Prvi izbor za pjesmu Eurovizije održan je 1956. godine u švicarskom Luganu, sa samo sedam država sudionica koje su pjevale po dvije pjesme, a pobjedu je odnio domaćin. Tako je Lys Assia s pjesmom "Refrain" ušla u povijest kao prva pobjednica Eurovizije i odškrinula vrata svemu što je kasnije uslijedilo. Pokrenula je lavinu bogate povijesti, utabala stope natjecanju koje će skoro sedam desetljeća kasnije uživati toliku praćenost i pažnju te biti centar prihvaćanja različitosti i ujedinjavanja kroz glazbu.
Mijenjala su se pravila
Pravila natjecanja s vremenom su doživjela brojne preinake, od glasovanja, preko izvođača pa sve do država sudionica. Tako je od prvog izdanja 1956. do 1998. pjevačima pratnja bio orkestar koji je svirao uživo na pozornici, a nakon 1998. unaprijed se snimaju instrumentali.
Jezik na kojemu se izvodi pjesma također je doživio svakakve promjene. U početku se pjevalo bez ikakvih ograničavanja sloboda, i to sve do 60-ih i 70-ih godina kada je bilo pravilo predstaviti se na materinjem jeziku. Danas pak u tom pogledu nema restrikcija pa izvođači imaju svu slobodu pjevati onako kako žele.
Način odabira pobjednika danas je jasan: zbrajaju se bodovi od stručnog ocjenjivačkog žirija, kao i od publike. Međutim, u počecima ovog glazbenog natjecanja, pravo glasa imao je samo žiri. Takav se sustav održao sve do 1997. kada je provedeno testno glasanje publike. Na oduševljenje obožavatelja ovog spektakla diljem svijeta, od 1998. i gledatelji imaju pravo odlučivati o pobjedniku.
A devedesetih godina prošlog stoljeća, eurovizijska se glazbena obitelj uvelike proširila. Došlo je do potrebe za uvođenjem polufinala pa je od 2004. Eurosong bogatiji za jednu polufinalnu večer. Pravila plasmana u finale mijenjala su se više puta, sve dok se nije došlo do najsretnijeg rješenja. U finale, dakle, ide deset najboljih iz oba polufinala, kao i domaćin te velika petorka, koja financijski najviše doprinosi Europskoj radiodifuznoj uniji, a koju čine Francuska, Italija, Njemačka, Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Nastupala i Madonna
Legendarna eurovizijska pozornica brojne je pjevače lansirala u zvijezde. Olivia Newton John sa svojih 26 godina nastupila je na Eurosongu, a kasnije je postala jedna od najprodavanijih glazbenih umjetnica. Celine Dion je 1988. pjevala na francuskom i osvojila kipić eurovizijskog pobjednika koji joj je bio prekretnica u karijeri.
Bezvremensku ABBA-u je, među ostalim, i Eurosong učinio poznatom kada je 1974. pobijedila s pjesmom "Waterloo". Brojni obožavatelji ovog natjecanja upravo tu pjesmu smatraju najboljom koja je ikad pobijedila na Eurosongu.
Johnny Logan za Irsku i Loreen za Švedsku jedini su kojima je pošlo za rukom odnijeti pobjedu dva puta. A ni kraljica popa nije zaobišla eurovizijsku pozornicu. Madonna je 2019. zabavljala publiku tijekom zbrajanja glasova u finalu, a isto je učinio i Justin Timberlake 2016.
Jedan od novijih primjera je i talijanski rock sastav Måneskin koji je nakon pobjede 2021. postao prepoznatljiv diljem svijeta. Od tada su bili i na svjetskoj turneji, prodali tri milijuna gramofonskih ploča širom svijeta i stekli globalnu slavu. A i nekolicina Hrvata, zahvaljujući Eurosongu, postala je poznatija među publikom.
"Kao što su mi rođendani i obljetnice, tako je i dan Eurovizije. Ipak je to jedan velik i važan događaj, ne samo u mojoj karijeri, nego u životu", kazala je Tajči za Jutarnji list uoči prošlogodišnjeg izdanja natjecanja.
Gleda se u Kini, Kanadi, SAD-u
A činjenica da je Australija već deset godina sudionica Eurosonga, jasno šalje poruku da geografska pripadnost nije uvjet za sudjelovanje. Nastupi Izraela, Armenije, Gruzije i Azerbajdžana to pak potvrđuju. Svom se eurovizijskom debiju nadaju i Libanon, Tunis, Lihtenštajn i Kazahstan.
Unazad nekoliko godina, Eurosong se prenosio uživo u i Kini, Kanadi i SAD-u, što potvrđuje globalno zanimanje za ovaj spektakl. Voditelji showa svake su godina sve su značajniji pa njihove uloge preuzimaju ikone zemlje domaćina. Tako su prošlogodišnji Eurosong vodile Petra Mede, popularna švedska televizijska voditeljica i komičarka, te Malin Åkerman, švedska glumica poznata iz brojnih holivudskih filmova.
Eurosong redovno prati 180 milijuna gledatelja u cijelom svijetu. A sudeći po tim podacima, popularno se natjecanje širi i postaje događaj kojem se svijet raduje 11 mjeseci u godini.
‘Pratim ga odmalena‘
Od crno bijelih pozornica, krinolina, orkestra uživo, klasičnijeg prizvuka pjesama, uglađenosti i fokusa na vokal... do Eurosonga 69 godina kasnije kojeg obilježava trend, scenski nastup, šarenilo, moda, osebujan stil, prihvaćanje različitosti i ljubav.
Eru prihvaćanja na jedan je način otvorila pobjednica Izraela 1998., inače transrodna osoba. Eurosong nije oduvijek bio otvoren različitostima, a Dana International tada je razbjesnila konzervativnu Europu i naišla na mržnju sa svih strana. Međutim, smatra je se heroinom LGBTIQ+ zajednice diljem svijeta jer je pokrenula val prihvaćanja različitosti.
Od 2000. eurovizijska pozornica tako bilježi procvat LGBTIQ+ kulture, od slovenskog drag tria Sestre i Marije Šerifović, do Conchite Wurst, voditeljske legende Mike i poznate YouTuberice NikkieTutorials te brojnih drugih. Eurosong predstavlja sigurno utočište, ljubav, zajedništvo, slobodu izražavanja, neograničavanje umjetnosti i nadasve, prihvaćanje. A pitali smo i vjerne obožavatelje zašto ga toliko vole.
"Eurosong pratim odmalena i moja ga obitelj gleda otkako znam za sebe. Objedinjuje sve moje interese, od glazbe i scene do kamera i rasvjete. Volim osjećaj pred kraj školske godine kada su obveze u punom jeku, a ti pobjegneš u nekakav eurovizijski eskapizam i još gledaš i svoju zemlju kako nastupa", kazao nam je David Rogošić, 22-godišnji student filozofije.
"Obožavatelj sam još od 1998. i nastupa Danijele Martinović. Sviđa mi se koncept ujedinjenosti kroz glazbu dok u isto vrijeme imamo priliku slaviti kulturološke razlike natjecatelja i država sudionica. Eurosong je igrao bitnu ulogu u mom odrastanju, pomogao mi je otkriti svijet u kojem ima mjesto za svakoga i u kojem se različitosti slave, pa mi je kasnije u pubertetu bilo lakše otkriti i prihvatiti svoju seksualnost", rekao je 33-godišnji dizajner vizualnih komunikacija, Leo Marušić. A jedno je sigurno, mladi i stari, rokeri i ljubitelji popa - svi gledaju Eurosong.
